Odjel za etnologiju i antropologiju poziva vas da se pridružite jesenskom/zimskom izdanju Dana etnologije i antropologije, koji se održavaju od 13. do 17. studenog 2023. godine, u novim sveučilišnim prostorima zgrade SEP-a (Š. Vitasovića 1)

Jesensko/zimsko izdanje Dana etnologije i antropologije započinje s „etnografskom ćakulom“, u dva dijela, koja će se održavati u ponedjeljak (13.11.) i utorak (12.11.) s početkom u 18.00h u Studentskom klubu.

U neformalnom tonu studentice i studenti Odjela će predstavljati svoja terenska istraživanja, provedena tijekom ak. god. 2023./2034., u sklopu istraživačkih kolegija preddiplomskog i diplomskog studija. U ponedjeljak će studentice i studenti u tri grupe raspraviti o metodološkim izazovima rada na inventarizaciji zbirke i terenskog istraživanja u Grđevcu, Karlovcu i Zenici, a u utorak četiri grupe će predstaviti i problematizirati otočne temama sa Silbe, Pašmana, Zlarina i Dugog otoka. 

U srijedu, 15.11., s početkom u 15.00 sati, u Studentskom klubu dr. sc. Senka Božić Vrbančić vodit će „antropološku igru“ o „nedovršenim budućnostima“. Cilj je ove radionice, otvorene za sve studente, kritički se osvrnuti na pitanje „kreativnosti i produkcije“ u kontekstu društvene atmosfere svakodnevice obilježene prekarnošću i diskursima globalnih kriza (klimatske promjene, ekonomska kriza, migrantska kriza…).

Igrači u igri pričaju priče i pokušavaju spojiti ono što nam izgleda „nespojivo“, pa samim time i „nemislivo“.

U srijedu, 15.11. u 18.00h, u dvorani 004, održat će se predstavljanje knjige dr. sc. Luke Šeše, „Krsnik između mita i zbilje: Kulturnoantropološke strukture jednog tradicijskog vjerovanja“, otvoreno za širu zainteresiranu javnost.

Knjiga „Krsnik između mita i zbilje“ istražuje fenomen krsnika i sličnih osoba/bića iz tradicijskih vjerovanja Hrvatske i jugoistočne Europe. To su likovi na koje se može gledati kao na mitološka božanstva, totemske zaštitnike, heroje s nadnaravnim moćima, srodnike šamana, stvorove iz usmenih predaja ili (samo) obične ljude posebnih vještina i sposobnosti kojima je zajednica dodijelila nadnaravne predznake i u njima utjelovila arhetipsko Dobro.

Autor za njima traga u najranijim zapisima i suvremenim spomenima, analizira dosadađnje historiografske, folklorističke i etnološke radove te ih nadograđuje vlastitim arhivskim i terenskim istraživanjima kako bi otkrio brojne uloge i funkcije koje je krsnik imao i ima za zajednicu u kojoj egzistira. U predstavljanju će sudjelovati dr. sc. Mario Katić s Odjela za etnologiju i antropologiju.

Matija Dronjić, kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu, održat će predavanje i radionicu „Kulturna animalistika i hrvatska nematerijalna baština na UNESCO-ovim listama: nove perspektive“.

Polazeći od paradigme obaštinjenja primarno tradicijske kulture, predavanje istražuje na koji su način i u kojoj mjeri životinje postale dio nematerijalne baštine te kako se manifestiraju u politikama i praksama njenog očuvanja.

S druge strane, radionica se bavi mapiranjem „nematerijalne kulturne životinje“ u kontekstu digitalne humanistike, odnosno istražuje hrvatske digitalne repozitorije, arhive i zbirke s ciljem izrade i razvoja metodologije mapiranja multimedijalnih/transmedijalnih izvora. Predavanje i radionica održat će se u četvrtak, 16.11., u dvorani 101, s početkom u 9.00h.

U petak, 17.11., u 18.00h u Studentskom klubu, Dane etnologije i antropologije završavamo s inauguracijom novog programa „etnografske 'prtljage'“, namijenjenog popularizaciji etnologije i antropologije. Kroz seriju terenskih priča koje treba ispričati, sjećanja koja ne želimo zaboraviti ili istraživačka iskustva koja želimo ponovno propitati, etnografska prtljaga je neformalni forum za diskusiju o etnološkim temama.

Naša je želja da se (ne)ispričane priče i istraživačka iskustva, kao svojevrsna simbolička 'prtljaga', raspakiraju i promisle kao točka propitivanja naših etnografskih istraživačkih iskustva, zanimljivih zapažanja, osvještavanja (ne)pristranosti, stvaranja znanja i (ne)uspjelih pokušaja istraživanja. U sklopu prvog broja „etnografske prtljage“ Tomislav Augustinčić započet će razgovore kroz pitanje što se događa kada se etnografska građa nepovratno izgubi.