Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) predstavili su u utorak na FER-u prvi združeni sveučilišni diplomski studij "Biomedicinsko inženjerstvo" u Hrvatskoj.
Nositelj studija je FER, a u izvođenju programa sudjelovat će i
nastavnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(MEF).
Voditelj novoga združenog studija Biomedicinskog
inženjerstva, akademik Sven Lončarić istaknuo je da je
riječ o prvom takvom studiju u Hrvatskoj. Biomedicinsko
inženjerstvo je važno jer se radi o području koje se bavi
razvojem novih proizvoda, novih uređaja i novih kliničkih usluga
koje služe za prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti, dodao
je.
Ocijenio je da je to – zbog starenja stanovništva, sve
težih kroničnih bolesti i financijskih problema – danas u
cijelom svijetu veliki izazov za zdravstvene sustave svih
zemalja.
Nove tehnologije i znanost trebaju pridonijeti rješavanju
tih problema na korist pacijenata i cijeloga stanovništva,
napomenuo je Lončarić.
Novi diplomski studij traje dvije godine, a mogu
ga upisivati studenti koji su završili prijediplomske
studije na tehničkim fakultetima. Završetkom studija stječe se
sveučilišna kvalifikacija magistar inženjer biomedicinskog
inženjerstva, dodao je.
Veliki iskorak u hrvatskom edukacijskom i zdravstvenom sustavu
Lončarić je napomenuo da će prvi naraštaj studenata studij
početi u idućoj akademskoj godini te naglasio da je na
dosadašnjim promocijama bilo veliko zanimanje studenata za studij
premda je sadašnja upisna kvota 30 mjesta.
Ljudi s tom kvalifikacijom mogu raditi u poduzećima koja se bave
razvojem novih uređaja i proizvoda te softverskih proizvoda,
napomenuo je i dodao da studij, uz ostalo, obuhvaća i
primjenu umjetne inteligencije u analizi zdravstveno- tjelesnih
podataka.
Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić ocijenio je da
je studij “veliki iskorak” u hrvatskom edukacijskom i
zdravstvenom sustavu. Profil stručnjaka koji će se obrazovati bit
će iznimno važan i u radiologiji, radio terapiji, kirurgiji te
internoj medicini, rekao je.
Dekana FER-a Vedran Bilas napomenuo je da se biomedicinsko
inženjerstvo u Hrvatskoj proučava već pedesetak godina na FER-u i
FSB-u, a brojni su projekti i u suradnji s biomedicinskim
područjem. Uvođenje ovog studija je daljnji iskorak, ocijenio je
i dodao da je važno dugogodišnje iskustvo koncentrirano u novi
studijski program.
Ocijenio je da će na taj način biti omogućena modernizacija
hrvatskoga sustava diplomskih studija. Računamo na to da će ovaj
studij upisivati i strani studenti te da će se izvoditi na
engleskom jeziku, rekao je dekan FER-a.
Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković
napomenuo je da se i na njegovu fakultetu desetljećima razvijaju
područja iz biomedicinskoga inženjerstva koja su upravo ušla u
program novoga studija.
To su ponajprije područja biomehanike, razvoja novih materijala
konstruiranja, proizvodnih tehnologija, razvoja eksperimentalnih
metoda, numeričkih metoda i računalnih simulacija te robotike u
medicini, dodao je.
Nakon dvogodišnjeg studija –
kvalifikacija mag.ing. biomeding
Uvođenjem novog studija studenti u Hrvatskoj prvi put će moći
steći kvalifikaciju “magistar inženjer/magistra inženjerka
biomedicinskog inženjerstva”, s pripadajućim stručnim nazivom
“mag. ing. biomeding”.
Prvi naraštaj studenata bit će upisan u akademskoj godini
2024./2025., a upisna kvota na ljetnom roku je 30 studenata.
Magistri inženjeri zapošljavat će se u poduzećima koja se bave
razvojem, prodajom i potporom biomedicinskim proizvodima te u
privatnim i javnim zdravstvenim institucijama.
Studijski program traje dvije godine, a završava stjecanjem 120
ECTS bodova te izradbom i obranom diplomskog rada. Konkurentan je
odgovarajućim studijima drugih svjetskih sveučilišta.
