U Kneževom dvoru u Pagu održano je predstavljanje povijesnog romana "Belota Dobronić-Život za slobodu" autora Ive Fabijanića. To je četvrto tiskano djelo Ive Fabijanića s tematikom koja je vezana uz grad i otok Pag.
O svojem novom književnom djelu Ivo Fabijanić je rekao: “Tijekom
preko tisuću godina postojanja grada Paga mnogi pojedinci su se
istakli na razne načine, a posebno su me fascinirale dvije
povijesne osobe, Belota Dobronić i Vid Matasović. O Dobroniću sam
napisao roman, a pripremam se za pisanje romana o Matasoviću,
vojskovođi i senatoru na Kreti.
Dobronić je pripadao pokoljenju Paškinja i Pažana koji su se
borili kako bi Pag postao samostalna komuna, a zbog tih težnji
Pažana dolazilo je do čestih sukoba sa Zadrom. Belota Dobronić
bio je jedan od vođa pobune Pažana protiv Zadra i zbog toga je
mučen i obješen. Njegov život me inspirirao na pisanje romana.
Bilo je potrebno istražiti brojne povijesne izvore i taj posao je
trajao oko dvije godine. Zadovoljan sam kako je roman primljen i
nadam se da će potaknuti i neke druge, posebno mlade, na
istraživanje prošlosti grada Paga.”
U programu predstavljanja romana sudjelovali su autor Ivo
Fabijanić, ženska klapa Peružini iz Paga, umjetnica Ana Marija
Fabijanić i novinar i urednik na Radio Pagu Josip Portada, kao
moderator. Na predstavljanju romana bili su brojni građani, a
nazočni su bili i gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić,
predsjednica Gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš i direktorica
Turističke zajednice Grada Paga Vesna Karavanić.
Ivo Fabijanić rođen je 18. kolovoza 1952. godine u Šimunima,
naselju u tadašnjoj Općini Pag. Djetinjstvo je proveo u Šimunima,
Zadru, Preku i Pagu. Osnovnu školu pohađao je u Preku i u Pagu, a
gimnaziju u Pagu i Zadru. Završio je studij biologije i kemije na
Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a nakon toga je, kao učitelj,
radio u Bednji, Vrbnu, Krasnom Polju, a u Novalji i u Pagu bio je
direktor osnovnih škola.
Godine 1981. dobitnik je srebrne značke “Nauka mladima”, a 1985.
godine dobio je Povelju Grada Senja i SSRNH za društveni rad i
osnivanje škole skijanja i SKI-kupa Hrvatske u Krasnom Polju.
Bavio se i znanstvenim radom proučavajući malakološke
raznolikosti Paškog zaljeva. S profesoricom Legac koautor je
stručnog rada o paškoj konjini.
Bio je predsjednik GO SDP-a Paga, član Glavnog odbora SDP-a i
njegov potpredsjednik, gradonačelnik Grada Paga, saborski
zastupnik i predsjednik Udruge hrvatskih solana. Sa suprugom
Marijom ima sina Paška i kćer Ana Mariju te unuke Paolu, Roka i
Lu. Član je grupe izvođača pučke drame Paška robinja u kojoj
pjeva sve tri naslovne uloge, a član je karnevalske grupe
“Markovih pogrebnika” i ŠRD “Orade” Pag.
Osvajač je više medalja i pehara s ribičkih natjecanja, a bio je
prvi paški reprezentativac Hrvatske u udičarenju 1989. godine.
Predsjednik je Gradskog društva Crvenog križa Pag. Pasionirani je
sakupljač fosila i minerala. Sudionik je Domovinskog rata. Do
sada je izdao četiri knjige, “Ružarij nane Jerke”, “Pjesme i
Pisma mojoj Mariji”, “Mićelove kronike” i koautor je monografije
“Teg od robinje”.
