Godine 2005. započela je manifestacija Noć muzeja, koja se iz zagrebačkoga lokalnog projekta već 2007. g. proširila na nacionalnu muzejsku zajednicu u nastojanju da se skrovite i vrijedne muzejske zbirke i fondove učine vidljivima širokim slojevima stanovnika, često nesvjesnima onoga što se financira iz državnog i lokalnih proračuna.
Od 2005. do 2024. ovu je manifestaciju posjetilo preko četiri
milijuna posjetitelja (točnije, 4.027.084; u trenutku pisanja
ovog teksta ovogodišnju 19. Noć posjetilo je 137.340
posjetitelja, čija će brojka rasti od ponedjeljka kako
institucije budu popunjavale statističke podatke), a od početnih
šest ustanova dospjelo se do današnjih preko stodvadeset.
U međuvremenu su se ovoj manifestaciji pridružili i drugi akteri
AKM zajednice (arhivi i knjižnice), u čijim se prostorima također
odvijaju programi Noći muzeja u skladu s
tematskim mottom pojedinačne manifestacije, koji od
2014. g. postavlja okvire kulturalnog programiranja
manifestacije.
Devetnaesta po redu Noć muzeja (19. siječnja 2024.)
odvija se u znaku teme Muzeji i Nova publika, koja latentno
progovara o onome što tišti mnoge vrijedne i angažirane
djelatnike cijelog AKM sektora: kako za naše sadržaje pridobiti
nove generacije, odrasle u digitalnom svijetu i najčešće bez
osobnog odnosa prema povijesnom i kulturnom nasljeđu?
Osim otvaranja vrata za muzejske zbirke, muzealci su organizirali
više ili manje uobičajene tematske izložbe, obilaske postava uz
stručna vodstva i predavanja, ali i brojne radionice za djecu i
mlade, digitalne i interaktivne sadržaje, virtualne obilaske
postava i lokaliteta – te glazbene sadržaje.
Koje mjesto može zauzeti glazba u kulturnome nacionalnom
događanju visoke vidljivosti, može pokazati primjer Zadra, koji
je sa svojom tri tisuće godina starom poviješću, iznimno bogatim
muzejima, ali i neprocjenjivo vrijednom glazbenom prošlošću
nezaobilazna točka na nacionalnoj muzeološkoj, glazbenoj i
općenito kulturnoj karti.
Zadarsku glazbenu Noć muzeja oblikovala su dva
atraktivna događanja, koncerti kvarteta 4Homo u
Arheološkom muzeju Zadar te lutnjista Krune Carića u
dvorani XX u Providurovoj palači.
Glazbeni program internacionalnog ansambla 4Homo u Arheološkom
muzeju odvijao se kroz tri nastupa (u 19, 21 i 22.30 sati) kojima
se doista pristupilo glazbenoj arheologiji u doslovnom smislu te
riječi i njenom stapanju sa suvremenošću kroz ambijentalnu glazbu
kojom se nastojalo rekonstruirati hipotetski zvuk svakodnevice
prapovijesne zajednice (priroda, životinje, događanja u životu
zajednice…) u tri trenutka jednog dana (poslijepodne, večer i
buđenje idućeg dana).
Najinteresantniji aspekt koncerta svakako predstavlja svirka
Katinke Dimkaroske na rekonstrukciji neandertalske frule
tidldibab sa slovenskoga arheološkog lokaliteta Divja baba, koja
se inače smatra najstarijim pronađenim puhačkim instrumentom.
Osim na fruli, Katinka Dimkaroska svirala je i na tapanu, a
ostali članovi ansambla Mauro Bon (bas gitara, udaraljke, luk,
glasovi), Sandro Carta (truba) i Martin O’Laughlin (didgeridgoo,
udaraljke) kreirali su soundscape koji se svojom
narativnošću izvrsno uklopio u prostor neolitičkog postava
Arheološkog muzeja.
Osim toga, glazba nije bila nakalemljen dodatak, već se tematski
uklopila u druge sadržaje u organizaciji Arheološkog muzeja
kojima se nastoji ocrtati svakodnevni život prapovijesnog
čovjeka.
Da je ovakav pristup dobar organizacijski potez, vidljivo je u
paralelnom odvijanju radionica s djecom koja su svoje slike
postavljala u paleolitičku “pećinu” od pak papira u istom
prostoru odvojenom zastorom te bi na koncert “dolepršala”
mlađahna publika kojoj je i bilo namijenjeno događanje;
zajednički zvukovi djece i roditelja (smijeh, govor) upotpunjuju,
a ne ometaju imaginarnu i fluidnu prapovijesnu zvučnu sliku.
Ansambl ima značajno iskustvo suradnje s muzeolozima i
arheolozima u Italiji i Sloveniji na sličnim događanjima i
festivalima pa predstavlja konceptualno osvježenje i sjajan
odgovor na temu Noći muzeja u ugodnoj i opuštenoj
atmosferi.
Drugi koncert pod nazivom Plovidba renesansnim
Mediteranom u organizaciji Koncertnog ureda Zadar odvijao se
u reprezentativnom prostoru Providurove palače, čija je Izložbena
dvorana XX ugostila izvrsnoga mladog zagrebačkog lutnjista Krunu
Carića, koji je u gotovo dvosatnom programu s početkom u 21.30
sati oduševio zadarsku publiku probranim mediteranskim
renesansnim repertoarom španjolskih, talijanskih i francuskih
skladatelja (od Luysa Milana do Le Roya i Besarda), a u
posljednjih nekoliko brojeva Carić je posegnuo za rababom i
grčkim melodijama.
Neortodoksnost, neposrednost i umješnost iznimno darovitog
umjetnika i studenta filozofije, koji je umjesto institucionalnom
pristupio (arhaičnom) obliku osobnog učenja od starijih majstora
lutnjista, ocrtavaju se ne samo u njegovim verbalnim uvodima u
glazbenotematske blokove, već i u visokoj tehničkoj razini s
opuštenim ophođenjem prema osjetljivom instrumentu i blistavim
bojama kojima je osjenčao izvedbe pojedinačnih djela.
Ovaj glazbenik intuitivno naslućuje usku vezu između rane glazbe
i različitih suvremenih pučkih i folklornih glazbenih izričaja
koji današnjim interpretima pomažu u glazbenoarheološkim
rekonstrukcijama/reinterpretacijama izvedbi iščezlih glazbi – te
će uvijek biti dobrodošao u gradu stoljetne glazbene prošlosti
i Glazbenih večeri u Sv. Donatu.
Dodiri različitih umjetnosti u manifestacijama predstavljaju
povratak jedinstvu svakodnevnog života u kojem nije postojalo
strogo odvajanje različitih pojavnih umjetničkih aspekata. Dakle,
glazba itekako može i treba biti dio ovakvih kulturnih događanja
koja okupljaju visoku koncentraciju posjetitelja i imaju svoj
udio u medijskom prostoru.
Neki od mladih posjetitelja koji su do susjedne dvorane prošli
kroz Izložbenu dvoranu XX Providurove palače vjerojatno su po
prvi put u životu vidjeli lutnju i čuli njezin zvuk uživo.
Vjerujemo da će i idućih godina glazbeni sadržaji zadržati svoje
mjesto u ovoj manifestaciji: k tome, upravo je glazbi bila 2017.
g. posvećena Noć muzeja (Glazba kao tema).
Zadar u idućih nekoliko mjeseci čeka nekolicina glazbenih
događanja. Najprije utabana koncertna sezona. Veljaču
obilježavaju tri koncerta (Terezija Cukrov s programom W. A.
Mozarta i O. Messiaena na fortepianu i klaviru, potom Davor
Križić i Jazz orkestar HRT-a s glazbom Davora Križića i
naposljetku Pororoca, glazba s istoimenog albuma
sardinijskih jazz glazbenika Alessandra Caua, Tancredija Emmija i
Federica Fenua). Od ožujka do početka Glazbenih večeri u Sv.
Donatu u srpnju na koncertima će muzicirati Zadranima dobro
poznati glazbenici i, dakako, Zadarski komorni orkestar.
U ožujku slušat ćemo hrvatske skladatelje za trubu i klavir u
izvedbi Vedrana Kocelja i Krešimira Starčevića, u travnju će
crkva svetog Nikole biti domaćinom Hommage à
cellomania (in memoriam Valteru Dešpalju) s Ansamblom
violončela bivših studenata Valtera Dešpalja pod vodstvom Kajane
Pačko. Svibanjski i lipanjski koncerti također će se odvijati u
prostoru crkve svetog Nikole: u svibnju Ansambl Antiphonus i
Petrit Çeku, u lipnju Zadarski komorni orkestar pod vodstvom
Stefana Milenkovića s Carminom Buranom.
Izvan koncertne sezone u proljeće se tradicionalno
organizira Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova
Zadar za amaterske pjevačke zborove, kada – osim službenog
natjecateljskog dijela – zadarski trgovi odzvanjaju neposrednim
i ad hoc zborskim izvedbama.
Lipanj posljednjih nekoliko godina obilježava i urbani
festival KvartArt u kvartu Voštarnica u prostoru oko
Gradske knjižnice Zadar i novootvorenog Centra za suvremenu
kulturu, umjetnost i mlade, u kojem su glavni nositelji programa
kreativni individualci i udruge.
Stvaralački, opušten i spontani naboj događanja na otvorenom
svojom pozitivnom energijom i dobrom atmosferom okuplja brojne
Zadrane mlađe i srednje generacije – stoga s uzbuđenjem čekamo
lipanjski KvartArt, na kojemu svatko može pronaći nešto za
sebe.
