Kada smo posljednji put zastali i razmislili koje priče pričamo o vlastitom životu? Koja je vaša priča?

Odjel za psihologiju Sveučilišta uvijek ima suradnju s Gradskom knjižnicom Zadar. ''Pripovijedanje kao terapija - kako nam priče mogu pomoći'' naziv je predavanja Marine Nekić, nastavnice i psihoterapeutkinje koja se bavi psihoterapijskim savjetovanjem.

Pripovijedanje je dio psihoterapijskog procesa, kaže Nekić. Pripremila je i vježbe za sudionike susreta. Cilj je potaknuti neko iskustvo u sudionicima, a predavanje je organizirano u sklopu festivala Naraton.

U uvodnom dijelu osvrnula se na priče koje pričamo, pa tako i one koje pričamo u psihoterapijskom procesu. Važno je da pričamo o svojim osobnim pričama.

U drugom dijelu predavanja osvrnula se na procese koji se događaju u našem mozgu kada slušamo ili pričamo priče.

Nema veće agonije od one koju čini neispričana priča. Držanje u sebi... nije dobro! Pa i sama tradicija pripovijedanja najraniji je oblik psihoterapije, kaže Nekić.

- U nekim plemenima bili su jednako važni lovci kao i pripovjedači. Kroz pričanje priča mi na neki način prenosimo i znanja i iskustva i mudrosti.

U jednom danu mi ispričamo mnogo priča!

- Pričama se povezujemo s drugima, bilo da tipkamo poruku ili obavimo poziv ili razgovaramo...na neki način tako se rasterećujemo ali i potvrđujemo vlastiti identitet. Važno je otkriti koje priče pričamo sebi i drugima, kada govorimo  svojim životima. 

Terapeuti se bave ljudskim pričama. Slušaju, jer život svakog čovjeka vrijedan je jednog romana!

Kada smo posljednji put zastali i razmislili koje priče pričamo o vlastitom životu? Koja je vaša priča?