Ogranak Matice hrvatske u Zadru svoje godišnje izdavaštvo predstavio je na 34. manifestaciji Knjiga Mediterana u Splitu. Peti nastup zadarskog ogranka Matice hrvatske na kulturnoj manifestaciji koja se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je 27. rujna.
Predstavljeno je 17 novih izdanja; ovogodišnji trobroj časopisa
Zadarska smotra te 16 knjižnih naslova. Domaćin predstavljanja
bio je Mladenko Domazet, a moderatorica Martina Drobnak.
O trobroju 71. godišta zadarskog časopisa za kulturu znanosti i
umjetnost govorili su: glavni i odgovorni urednik Josip i Lisac
te Ivan Bošković, suradnik u časopisu. Bošković je istaknuo
priznato visoko mjesto koje Smotra već dugo zauzima među
hrvatskim časopisima ovakvoga profila. Vjernost suradnje Bošković
posvjedočio je informacijom da je prvi članak u Smotri objavio
davne 1977. godine. Urednik Lisac zahvalio se suradnicima te
najavivši skori izlazak 4. broja izrazio nadu da će časopis i
dalje nastaviti svoje redovito izlaženje. Mlada zadarska
sveučilišna profesorica Jelena Alfirević Franić iz Zadarske
smotre pročitala je sonet Luka Paljetka posvećen Tonku Maroeviću.
O Leksikonu biogradskih laureata govorio je autor knjige Božo
Došen. Knjiga osobito važna za biogradsko područje, napisana je
po uzoru na knjigu Leksikon zadarskih laureata, autora Romana
Segarića, a zainteresiranom čitatelju pruža cjeloviti uvid u
kronologiju dodjeljivanja javnih priznanja u razdoblju od 1972.
do 2020. godine. O nedavno objavljenom Rječniku govora mjesta
Pridrage autora Zvonka Babića govorio je recenzent Ivan Magaš.
17. rječnik iz Ogrankove biblioteke Rječnici mjesnih govora broji
preko 950 stranica, od čega na sam rječnički dio odlazi čak 929
stranica. Tu je još uvodni tekst o povijesti Pridrage, jezgrovit
prikaz glavnih obilježja pridraškoga govora, literatura te popis
kratica i simbola, a na kraju i kratak autorov životopis i
zahvale. Ogroman bi to bio posao za svakoga, a Magaš ističe da
ga
je Zvonko Babić odradio onako kako bi ga odradili najcjenjeniji
stručnjaci. Sljedeća predstavljena knjiga nosi naslov Pisma
srednjoškolskog ravnatelja a napisao ju je
dugogodišnji ravnatelj zadarske Poljoprivredne, prehrambene i
veterinarske škole Stanka Ožanića, Ivan Paštar. O knjizi su
govorili autor i Anica Serdarević, poslovna tajnica Ogranka i
urednica knjige.
U knjizi su obuhvaćena pisma koja su slana obiteljima učenika na
početku i
na kraju školske godine, u povodu većih blagdana i u drugim
prigodama; čestitke u povodu Dana majki i Dana obitelji, čestitke
zaposlenicama u povodu rođenja djece, prilozi iz Knjige
priopćenja te drugo. Svi prilozi svjedok su autorova nastojanja
da se najneposrednijim pristupom njeguje prva i važnija
komponenta u složenom odgojno-obrazovnom procesu. Naslovnicu
knjige krasi Apostolski blagoslov koji je Školi udijelio papa
Ivan Pavao II.
O knjizi Aleksandra Stipčevića: Autobiografski pabirci,
djetinjstvo i mladost, govorio je urednik Josip Lisac. Knjigu je
priredio Ennio Stipčević. Aleksandar Stipčević arheolog,
albanolog, bibliograf, povjesničar i sociolog knjige, autor je
četrdesetak znanstvenih knjiga te brojnih studija i članaka,
objavljenih na više jezika. Autobiografski pabirci objavljeni su
najprije u četiri nastavka časopisa Zadarska smotra. Lisac se
osvrnuo i na knjigu Krune Krstića Latinizam i humanizam, iz
povijesti hrvatske kulture, koju je priredio. Knjiga je
objavljena u suradnji s Gradskom knjižnicom Juraj Šižgorić u
Šibeniku. Jedan od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca 20.
stoljeća bio je Kruno Krstić, ističe Lisac – nedovoljno poznat,
ali ipak glasovit i zbog svoje svestranosti. Bio je književnik,
filozof, psiholog, prevoditelj, jezikoslovac, leksikograf i
povjesničar, u svim tim svojim aktivnostima manje ili više plodan
i uspješan. Poliglot, poznavatelj niza jezika (arbanaškog,
engleskog, francuskog, talijanskog, njemačkog, latinskog, u
manjoj mjeri i nekih drugih).
O ostalim Ogrankovim knjigama govorio je urednik Ogrankovih
knjižnih izdanja Ivica Vigato: poeziji – Višnja Modrić: Grad moj
svagdašnji, Mladenka Kučić: Raj iz babinog kvadra; proznim
uradcima – Antonija Buljan Filipović: Krvavi jarak, Elvira Katić:
Probuđene ptice, Marija Vukić Perković: Iz životne torbe jedne
nastavnice, Zdenka Štefančić Mufa: Napuštena gajeta, Nedjeljko
Pavlović: nRadost u teškim vremenima, monografijama – Julienne
Eden Bušić: Uskrsla lica Vukovara (sunakladništvo s Hrvatskim
dokumentacijsko-memorijalnim centrom Domovinskog rata),
monografiji Bibinje (sunakladništvo sa Sveučilištem u Zadru i
Općinom Bibinje), monografijama Teodore Vigato: Zadarsko
lutkarstvo za 21. stoljeće i San putujućeg glumca, Zlatko Košta
(sunakladništvo s Kazalištem lutaka u Zadru).
