Monografija "Tošo Dabac: Umjetnik svojeg vremena – kritičko čitanje" Ive Prosoli, prvi cjeloviti uvid u opus jedne od ključnih figura hrvatske moderne umjetnost koji je sinonim za fotografiju u Hrvatskoj, predstavljena je u četvrtak na Interliberu.

S 250 fotografija, ta bogato opremljena knjiga, objavljena u Biblioteci Tezoro u sunakladništvu Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt, pokriva sve vrste umjetničkih djelatnosti kojima se taj istaknuti fotograf, fotoreporter i filmaš bavio.

Riječ je o višegodišnjem istraživanju Dapčeve bogate ostavštine, ali i sve dosad objavljene literature o njemu, periodike, opsežne arhivske građe.

Dunja Nekić, viša kustosica i voditeljica Zbirke starije fotografije MUO kaže kako se ova znanstvena monografija, proizašla iz doktorske dizertacije, od svih ostalih razlikuje u cjelokupnosti pristupa njegovu opusu, ne samo fragmentima ili određenim temama u određenim razdobljima.

Ocijenila je da se činjenice koje autorica prenosi čitaju kao triler, među ostalim i zato što je uz klasične metode umjetničkog istraživanja i temeljito pregledavanje opsežnih arhiva, koristila svoje poznavanje teorije i povijesti filma, fotoreportaže i novinarstva, političke propagande i donijela nove spoznaje.

U monografiji je prvi put predstavljeno razdoblje Nezavisne države Hrvatske čemu je, rekla je autorica Iva Prosoli, pristupila kao i čitavom opusu neopterećeno i nastojala  je kroz njegov primjer analizirati poziciju profesionalnog fotografa u tom razdoblju - radio je kao fotoreporter do 1943. kada počinje surađivati s partizanima.

"Vrijeme NDH bilo je najteže istražiti jer o njemu ima najmanje dostupnih informacija, povjesničari su to preskakali, a i sam Dabac isključio je tada nastale negative iz svog opusa", napomenula je.

Monografija je posvećena nedavno preminulom fotografu Petru Dapcu, Tošinu nećaku, koji je, istaknula je Prosoli, zaslužan što uopće postoji tako sačuvan arhiv i što su Dapčeve fotografije dio naše kolektivne memorije.

Vanja Brdar Mustapić, predsjednica Stručnog vijeća MUO, rekla je kako je u razdoblju obnove muzeja nakon potresa, kada se ondje ne mogu postavljati izložbe, iako su i dalje vrlo aktivni, izuzetno važno objavljivati ovako sadržajna nova izdanja.

U ime Školske knjige Ante Žužul rekao je da su oni koji su dosad pisali monografije o Dapcu radili tako da bi ispustili 'zabranjeno' vrijeme. "Mladi su raščistili s Lenjinom, Staljinom, politikom, komunizmom tako da mogu danas nevezano govoriti o načelima i vrijednostima same umjetnosti", dodao je.

Urednica knjige je Miroslava Vučić, a dizajn i grafičko oblikovanje potpisuju Sanja Bachrach Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić.