Izložba "Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća" otvorena je u srijedu u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pregled je to književnopovijesnih razdoblja kroz prikaz najznačajnijih djela hrvatske pisane baštine iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga, najstarije zbirke Knjižnice. 

U njoj se čuva, među ostalim, rukopisi "Istarski razvod", "Vinodolski zakonik", "Poljički statut", najstariju hrvatsku tiskanu knjigu "Misal po zakonu rimskoga dvora" te drugu vrijednu građu koja se predstavlja na izložbi.

Izložba je namijenjena mladima jer obrađuje djela nastavnog programa povijesti i hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama. Zaseban dio izložbe posvećen je povijesti hrvatskog jezikoslovlja, a realizirana je i u virtualnom, opsežnijem obliku.

Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Ivica Poljičak rekao je kako se u tom ministarstvu baštinom bave kao središnjim stupom koji nosi hrvatsku kulturu i tu imaju dvostruku zadaću - njezinu zaštitu, ali i da ju se napravi dostupnom i u svijetu.

"Pisana baština nas je oblikovala, kroz nju se prepoznajemo, ali je važno da nas i drugi u zajednici europskog naroda prepoznaju i vrednuju", istaknuo je.

"Vrijeme od kojega pratimo povijest hrvatske pisane baštine proteže se u daleko 13. stoljeće, a ako tome pridodamo starije spomenike s  udivljenjem možemo ustanoviti kako je nit koja nas spaja s počecima naše pismenosti uistinu duga", rekla je glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević

Objasnila je kako su tom izložbom željelo kvalitetno rastumačiti tu temu učenicima, dati potporu školskoj nastavi i ukazati na iznimno bogatstvo NSK, barem jednog malog djelića tog fonda.

"Izložba je zamišljena kao kronološko putovanje kroz prošlost na kojemu se posjetitelji suočavaju s prvijencima i vrhuncima hrvatske književnosti", ustvrdila je autorica izložbe i djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Kristina Judaš.

Napomenula je kako je nastala u želji da pokažu i kako je "naša mala zemlja iznjedrila velike umove koji su nas uveli i dalje nas uvode u europski krug".

Izvanredna profesorica Vesna Budinski s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra da izložba daje autentične tragove i otiske naše kulture. "Koncipirana je kao putujuća, njen sadržaj bit će dostupan svima, a njome su autori uspjeli osvijetlili činjenice kulture, pisane baštine, razotkriti tu gustu tamu i otvoriti put do spoznaje", dodala je.

Izložba je otvorena do 12. studenoga, a dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022. Nakon NSK gostovat će u drugim gradovima.