Grad Zadar u povodu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana, a u suradnji s Arheološkim muzejem Zadar, priređuje izložbu kojom se kroz fotografski ciklus autora Bonačića reinterpretira vrijeme kada je nastala zadarska sfinga te legende vezane uz nju.
Otvorenje izložbe održat će se u petak, 12. studenog, s početkom
u 12 sati u crkvi sv. Donata, a građani su pozvani razgledati
izložbu svaki dan u razdoblju od 9 do 15 sati, zaključno sa
21. studenog 2021.
Tajanstvena zadarska ljepotica već čitavo stoljeće čuva obalu
Brodarice pogleda uprtog prema Gradu. Ugniježđena u zelenilo
današnjeg perivoja, sfinga čuva tajne ovog prostora i sjećanje na
obitelj koja ju je izgradila. Zadarska sfinga, ambijent u kojem
se nalazi, te mnogi drugi sačuvani spomenici kulturne baštine u
Zadru svoj nastanak ili stanje sačuvanosti duguju zadarskom
konzervatoru i umjetniku Giovanniju Smirichu. Ovaj istaknuti
likovni umjetnik ostavio je veliki trag na kulturnom životu Zadra
na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, djelujući kao slikar,
muzealac i konzervator. Po završetku studija slikarstva u Italiji
vratio se u Zadar i radio kao učitelj crtanja, a pedagoški rad
napustio je kada je od Bečke uprave imenovan za konzervatora, a
kasnije i ravnatelja muzeja u crkvi sv. Donata. Taj je muzej
prerastao u Arheološki muzej Zadar, te se Smirich smatra njegovim
osnivačem i prvim ravnateljem.
Koncept izložbe fotografija Aleksandra Bonačića temelji se
fotografskoj reinvenciji i rekreaciji vremena u kojem nastaje
zadarska sfinga i kada u vili Attili živi obitelj Smirich. Autor
se nadahnuo izvornim fotografijama obitelji koja je prije sto
godina ponosno pozirala uz sfingu u svojem vrtu. Vizualnu
estetiku fotografija prošlog vremena upotpunio je legendama koje
Zadrani vezuju uz neočekivanu pojavu ovog mitskog bića u svom
gradu. Uvijek se sumnjalo da je sfinga tek puka dekoracija u
prostoru i vjerovalo da se tu krije nešto više.
Za rekreaciju jednog davnog vremena i likovnu interpretaciju
legende o sfingi Bonačić je okupio niz zadarskih umjetnika, među
kojima je i Mario Padelin, Smirichev praunuk. Za uspješnu
realizaciju projekta zaslužne su također Marija Šarić Ban
(kostimografija), Maja Milošević (frizure) i Petra Ušalj
(bodypaint art). Ostali sudionici snimanja su Anai Bacon, Robin
Bacon, Zrinka Brkan Klarin, Ema Burčul, Leo Burčul te zadarski
glumci Mia Zara i Alain Marin. Proces priprema za snimanje,
svojevrsni uvid ‘iza scene’ Bonačić prikazuje na ekranu gdje se
izmjenjuju fotografije u boji dok je fotografski esej sa
rekreiranim prizorima ‘sfinginih sjećanja’ prikazan crno bijelim
fotografijama.
Zadarska sfinga dosada nije zasebno analizirana kao umjetničko
djelo, ostala je postrani povijesno-umjetničkog diskursa unatoč
tome što kao skulptura predstavlja iznimno kvalitetan i rijedak
primjer u svom žanru. Oduvijek se ovoj skulpturi pristupa kao
zagonetki, a Bonačić se ovoj praksi priključuje kroz fotografsku
refleksiju o sfinginim sjećanjima.
Aleksandar Bonačić aktivno se bavi fotografijom posljednjih
dvadesetak godina. Njegova svakodnevna vezanost za ovaj medij
rezultirala je mnoštvom samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i
inozemstvu. Bonačić je član više umjetničkih udruženja, a posebno
zapažene izložbe ostvario je s likovnom udrugom ‘Zadart’ te foto
grupom ‘5.exe’, čiji je pokretač. Izražava se podjednako kroz
crno-bijelu i kolor fotografiju, a Zadranima je naročito poznat
po vrlo karakterističnom načinu izlaganja u nekonvencionalnim
javnim prostorima.
Grad Zadar izložbu priređuje i financira kroz projekt RECOLOR
koji se bavi upravo zadarskom sfingom, a podršku organizaciji
iskazao je Arheološki muzej Zadar. Zanimljivost ove izložbe je i
ta što se postavlja o skoroj 180. obljetnici Smirichevog rođenja
(1842. – 2022.), a postavljena je upravo u crkvi sv.
Donata, mjestu gdje je on sam postavio temelje muzejske
djelatnosti u Zadru.
