Zbog zatvaranja uslijed pandemije i potresa mnogi hrvatski muzeji morali su u protekle dvije godine velik dio svojih aktivnosti prebaciti online, a o tome kako su se snašli pokazuju rezultati upravo objavljene ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC).

Iz MDC-a podsjećaju kako, iako su hrvatski muzeji u prošloj, već drugoj zaredom pandemijskoj godini uspjeli privući gotovo tri četvrtine fizičkih posjetitelja više u odnosu na prvu pandemijsku 2020. godinu, tih 2,5 milijuna posjeta još uvijek ne doseže niti polovicu onih iz pretpandemijske 2019. kada ih je izbrojano dosad rekordnih 5,2 milijuna. 

Povećanju broja posjetitelja doprinijela je i povoljna epidemiološka situacija tijekom sezone i povratak turista i inozemne muzejske publike, za više od 56 posto u usporedbi s 2020. godinom.

Na anketu su odgovorila 134 muzeja (s njihovim jedinicama ukupno 156) od ukupno 164 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u RH, a u usporedbi s 2020.  to je 21 muzej više (tada je i službeno upisanih muzeja bilo dva manje – njih 162).

Tea Rihtar Jurić, arhivistica, dokumentaristica MDC-a, podsjetila je u svom tekstu da su prošle godine muzeji u Hrvatskoj, osim onih nastradalih u potresu, bili su otvoreni posjetitelje, no lockdown 2020. i prelazak na (isključivo) virtualno došao naglo, do prošle, ali i tijekom 2021. muzeji su imali više vremena za prilagodbu sadržaja i komunikacije virtualnim putem nego što je to bilo prve pandemijske godine.

Nije bio potpuni odaziv za sve kategorije – za mrežne stranice 32 muzeja, njih 24 posto, nije dostavilo podatke, "najvjerojatnije iz istog razloga kao i prethodne godine – izostanka implementacije metrike ili raspoloživog djelatnika koji će se time (znati) baviti".

"Uzevši u obzir broj zaposlenih djelatnika informatičke struke u muzejima (sveukupno ih je 14 na 164 muzeja), te činjenicu da gotovo trećina muzeja ima tek jedan do dva zaposlena stručna djelatnika koji se pored ostalih poslova u muzeju bave i osmišljavanjem sadržaja prilagođenih publikama, ali i mediju na kojem se sadržaj objavljuje, ti podaci ne čude", dodala je. 

Dodatnih 14 muzeja iskazalo je samo ukupne brojeve za posjet mrežnim stranicama, jer vjerojatno nemaju uvid u vrstu sadržaja koja se posjećuje, primjerice, provjera radnog vremena nije u istoj kategoriji kao edukativni sadržaji.

Tako je 102 muzeja  prijavilo ukupno 7.458.727 posjeta svojim mrežnim stranicama, što je za 25 posto, odnosno 1,9 milijun više u usporedbi s 2020. kada je odgovor dao 81 muzej. 

Veći broj posjetitelja online zbirki, virtualnih izložbi i tura

Prema posjećenim sadržajima, tijekom 2021. bilo je 368.157 pregleda online zbirki u 47 muzeja, 74 posto više nego godinu dana ranije, virtualnih (online) izložbi 174.312 u 51 muzeju (za  21 posto više), u virtualnim turama 37 muzeja sudjelovalo je 740.041 korisnika (67 posto više).

Edukativni programi u 31 muzeju privukli su 33.038 korisnika (za 3,6 posto više), u 26 programa uživo (otvorenja, vodstva) njih 27.865 (14 posto manje u odnosu na 2020.), newslettere 20 muzeja pogledalo je 168.221 korisnika (za 71 posto više) dok je većina pregleda (njih 1.715.249) bila usmjerena na ostale sadržaje mrežnih stranica 55 muzeja koji su iskazali podatke u toj kategoriji, što je za 35 posto manje u odnosu na 2020. godinu kada je podatke za tu kategoriju dostavilo 47 muzeja.

Više muzeja raspolaže podacima o posjećenosti (i angažiranosti) publike na društvenim mrežama i video kanalima, s obzirom na to da se ti podaci generiraju automatskim putem, dok je za analitiku mrežnih stranica potrebno nešto bolje poznavanje metričkih alata.

Društvene mreže imale najviše zabilježenih pregleda, klikova i interakcija – njih 19.856.750, a među njima prednjači Facebook čije profile ima 127 muzeja (95 posto ispitanih), među kojima ih neki imaju više (oni s više lokacija i oni koji su pokrenuli stranicu uz određeni projekt).

Slijedi Instagram kojeg koristi 67 muzeja, Twitteri 13 muzeja, a više od polovice ispitanih muzeja koristi nekoliko društvenih mreža istovremeno, a toliko ih otprilike koriste i društvene mreže i video kanale.

Muzeje na društvenim mrežama u 2021. godini pratilo je 558 362 korisnika, 39 posto manje nego u 2020.), muzejske postove je pregledalo 17.408.165 online posjetitelja, dva posto manje nego u 2020., a lajkalo 960.305 (28 posto manje), komentiralo njih 44.505 (86 posto manje) i podijelilo dalje 41.250 (84 posto manje).

Uz Facebook, Twitter i Instagram Muzeji došli i na TikTok

Od video kanala pedeset posto muzeja koristi  YouTube, njih tri i TikTok, a tek jedan se za svoje video sadržaje služi i platformom Vimeo. 

"Kako je taj zasad mali broj korisnika TikTok platforme ipak promijenio ukupne brojke korisnika video sadržaja s obzirom na 2020. možemo vidjeti u brojci od 865.396 pregleda s više od 50 tisuća lajkova i više od četiri tisuće pratitelja na TikToku, sve u razdoblju od sredine ožujka 2021. kad se Arheološki muzej Istre priključio TikToku i izazvao pravi mali boom", ističu iz MDC-a.

Tu je platformu već ranije svladao i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka s brojnim korisnicima.

Video sadržaje kod 52 posto, odnosno 70 ispitanih muzeja pregledalo je 1.150.332 korisnika (što je uvećanje za 91,3 posto, odnosno preko milijun korisnika u usporedbi s podacima za 2020. ). 

Broj (novih) pratitelja je u 2021. godini 6707 (gotovo trostruko manje nego u 2020.), lajkova (reakcija) ima 55.104 (više nego dvostruko u usporedbi s 2020.), komentara 810 (za 97 posto više) a podjela 2188 (za 85 posto više). 

Među rijetko korištene alate među muzejima spadaju SmARTify aplikacija, Soundcloud, IGTV (Instagram TV) i Reels (Instagram video) koje koriste tek po jedan muzej.

Rihtar Jurić smatra kako je posjet muzeju cjelovito doživljajno iskustvo koje virtualni sadržaj ne može zamijeniti ali može nadopuniti, pomoći proširiti spoznaje kao i privući novu publiku. 

"Iz tog razloga je važno, bez obzira na medij, nuditi kvalitetan i zanimljiv sadržaj kojeg muzeji neupitno imaju i trebaju znanja o njemu oblikovati na publici razumljiv, poticajan način", zaključila je.