Na koji način kulturni i kreativni sektor može iskoristiti tematske programe potpore Europske unije, kako bi trebao izgledati postpandemijski oporavak u tim industrijama, trebaju li suvremeni umjetnici ujedno biti i poduzetnici, kako EU može bolje zaštititi njihova prava i općenito pomoći nezavisnoj kulturi?

Sve su to pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji o nesigurnim oblicima rada u kulturnoj i kreativnoj industriji te oporavku nakon koronakrize, koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Zagrebu.

Na panelu Europa, pandemija i rad u kulturi, među ostalim, govorilo se i o tome kako će kultura u Hrvatskoj konkretno osjetiti znatno povećanje dostupnih sredstava na EU razini. Naime do 2027. godine, kroz program Kreativna Europa, kulturnoj i kreativnoj industriji na raspolaganju je više od 2,4 milijardi eura. Eurozastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP), inače članica parlamentarnog Odbora za kulturu, podsjetila je da se upravo Europski parlament zalagao za povećanje budžeta za ovaj program ističući kako se oporavak ne smije gledati samo iz perspektive gospodarstva. Zovko je kazala kako su se zastupnici usuglasili da ova kriza ne smije rezultirati „podjelom sjevera i juga“ kao što se to dogodilo tijekom financijske i gospodarske krize 2008. godine. „Bili smo aktivni i upozoravali da nema smisla da kulturni sektor ne dobije svoj udio“, rekla je Zovko. Anera Stopfer, voditeljica Deska Kreativna Europa pri Ministarstvu kulture i medija kazala je kako ovaj program, uz veća sredstva, otvara prostor i za dodatna područja koje ranije nisu bile u fokusu, poput glazbe, književnosti, arhitekture i turizma usmjerenog na kulturnu baštinu. Glazbenica Mirela Priselac - Remi upozorila je da se mogućnosti o kojima se priča u okviru europskih potpora trebaju konkretizirati i u praksi. „Sjajno je da je povećana potpora, ali ta informacija treba doći do umjetnika“, rekla je te dodala da umjetnici trebaju pomoć u pisanju projekata, „trebaju konkretne inicijative i akcije“.

Na drugom panelu Budućnost nesigurnog rada istaknuto je kako je jedan od osnovnih problema u kulturi i umjetnosti visoki udio prekarnog, volonterskog i potplaćenog rada te projektno financiranje. Lela Vujanić, programska voditeljica Rijeka EPK 2020, rekla je da je u kulturnom i kreativnom sektoru „ugovor na neodređeno teška iznimka, a ne pravilo“ te da mnogi radnici imaju autorske, kratkoročne ugovore čija je posljedica nedostatak bilo kakve socijalne i radne sigurnosti. Upozorila je i na izostanak stabilnog, višegodišnjeg nacionalnog financiranja kulture zbog čega su kulturni radnici prisiljeno neprestano aplicirati na fondove. Darko  Šeperić, izvršni tajnik SSSH za projekte, edukaciju i europska pitanja rekao je da su EU sredstva izvorno zamišljena kao dodana vrijednost, a ne nadomjestak nacionalnog financiranja. „Nažalost, dogodilo se upravno suprotno, a to onda vodi i u prekarizaciju rada.“  Davorka Begović, nezavisna muzikologinja i kustosica u udruzi Kontejner upozorila je da se na nacionalnoj i lokalnoj razini budžeti za kulturu „nažalost ne povećavaju pa dolazimo do toga da udruge i organizacije dobivaju tek nekoliko tisuća kuna po projektu“ što je uz današnje cijene nedovoljno.

Andrea Čović Vidović iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj istaknula je kako je današnja Konferencija o nesigurnim oblicima rada u kulturi dio projekta #EuropaKultura koji je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj pokrenuo 2020. Namjera je bila potaknuti javnu raspravu o izazovima s kojima se susreću umjetnice i umjetnici tijekom pandemije te o statusu i ulozi kreativne industrije u društvu. Kazala je kako je riječ o „malom lokalnom projektu“ koji je dio šireg konteksta i aktivnosti koje pokazuje da potpora Europskog parlamenta kulturi nije samo deklarativna. Podsjetila je i na filmsku nagradu Europskog parlamenta zahvaljujući kojoj već godinama hrvatska publika ima priliku pogledati najbolje uratke europske kinematografije.

Panele su moderirale urednice Vlatko Kolarović (HRT) i Pavica Knezović Belan (Hanza Media), uvodni govor održala je ravnateljica Uprave u Ministarstvu kulture i medija Nevena Tudor, a videoporukama sudjelovali su, među ostalim, glumica Ecija Ojdanić te novinarka Maja Sever. Nakon konferencije održane su radionice kulturnih vještina.