Tjedan proglašavanja dobitnika Nobelovih nagrada počinje u ponedjeljak, ali ove godine ima veliku prazninu - Švedska akademija neće dodijeliti nagradu za književnost.
Akademija je u svibnju objavila da ove godine neće objaviti
laureata za književnost, nakon što je seksualni skandal otkrio
duboke podjele među članovima odbora za dodjelu. Odluka je
uslijedila zbog manjka povjerenja javnosti u instituciju,
pojašnjeno je.
Odluka da se ‘preskoči godina’ u dodjeli Nobela nije bez
presedana, ali to se nije dogodilo od 1949. Američki
pisac William Faulkner svoju je nagradu za tu godinu primio
iduće. Tako bi i 2019. trebalo biti proglašeno dvoje
dobitnika za književnost.
U međuvremenu, ostale nagrade idu uobičajenim tijekom.
Dobitnik Nobela za medicinu bit će objavljen u ponedjeljak.
Laureata određuje 50-člano vijeće Karolinska instituta u
Stockholmu.
U utorak je na redu Nobel za fiziku, a u srijedu za kemiju.
U petak će se objaviti dobitnik nagrade za mir, a u ponedjeljak
8. listopada za ekonomiju.
Osim prestiža, nagrada donosi i devet milijuna švedskih kruna
(oko 6,5 milijuna kuna). Svečano uručenje je po tradiciji 10.
prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.
Osim znanstvenih postignuća, u središtu pozornosti bit će broj
nagrađenih žena pošto je u povijesti Nobelovih nagrada tek svaka
dvadeseta nagrada pripala ženama. U znanstvenim disciplinama u
posljednje tri godine nije bilo nijedne.
Goran Hansson, tajnik Švedske akademije znanosti koja proglašava
dobitnike Nobela za fiziku, kemiju i ekonomiju, kaže da je razlog
tome činjenica da je u prošlosti bilo mnogo manje žena u
znanosti nego što ih je danas, a nagrade se često dodjeljuju za
otkrića kojima trebaju desetljeća da se potvrde i
verificiraju.
U međuvremenu je u jeku tradicionalno nagađanje, pa i
klađenje, o dobitniku Nobelove nagrade za mir. Ove je godine
Norveški odbor primio 331 nominaciju, što je drugi najveći broj u
povijesti.
Analitičari kažu da bi 2018. mogla biti nagrađena borba protiv
seksualnog nasilja, pa se kao mogući dobitnici spominju
kongoanski liječnik Denis Mukwege, voditelj bolnice za žrtve
silovanja, jezidska aktivistica Nadia Murad Besse, dobitnica
nagrade Saharov prije dvije godine ili pokret #MeToo.
Veliki napredak ka miru ove je godine ostvaren u odnosima
Sjeverne i Južne Koreje, ali su analitičari uglavnom suglasni da
je prerano za nagrade predsjednicima Moon Jae Inu i Kim
Jong Unu.
Povijest
Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo
bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za
ustanovljenje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po
njemu i nazvane.
Nobel je u svojoj oporuci 1895. godine naložio da se njegovo
bogatstvo oplodi i iskoristi za nagrađivanje “onih koji su u
prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu”.
Nobel je specificirao da se jednaki novčani iznosi daju za
“najvažnija otkrića” u fizici, kemiji, medicini, kao i za izniman
doprinos u svijetu literature.
Peta nagrada bit će za mir, “osobi koja je učinila najviše na
bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za
održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa”, napisao je Nobel.
Od 1901. godine, kada su dodijeljene prve nagrade, financira ih
Nobelova zaklada.
Nobelovu nagradu za ekonomiju, jedinu koja nije navedena u
Nobelovoj oporuci, financira švedska središnja banka, koja ju je
i pokrenula 1968. u povodu 300. godišnjice osnutka banke.
Nobel je umro bez djece, a sadržaj oporuke iznenadio je mnoge,
uključujući i njegovu obitelj.
Dvojica nećaka pokušala su poništiti oporuku, a čak se i švedski
kralj Oskar II. protivio dodjeli nagrada jer ih nije smatrao
dovoljno domoljubnim.
Kako bi zbrka bila potpunija, Nobel nije imenovao izvršitelja
oporuke niti je brojne institucije, kojima je namijenio uloge u
dodjeli nagrada, pitao jesu li uopće voljne u tome sudjelovati.
Nakon tri godine natezanja ipak su svi pristali.
Tako Karolinska institut dodjeljuje nagradu za medicinu, Norveški
odbor nagradu za mir, Švedska akademija onu za književnost, a
Kraljevska akademija znanosti nagrade za fiziku i kemiju.
Brojke i zanimljivosti o Nobelovoj nagradi:
– Šest laureata odbilo je nagrade. Dvojica su to učinila
svojevoljno, Francuz Jean-Paul Sartre odbio je 1964. nagradu za
književnost jer je smatrao “da si pisac ne smije dopustiti da
postane institucija” i vijetnamski premijer Lu Duc Tho koji je
1973. odbio podijeliti Nobelovu nagradu za mir s američkim
državnim tajnikom Henryjem Kissingerom. Adolf Hitler zabranio je
trojici njemačkih dobitnika da prihvate nagrade, Richardu Kuhnu
(kemija, 1938.), Adolfu Butenandtu (kemija, 1939.) i Gerhardu
Domagku (medicina, 1939.) dok su sovjetske vlasti prisilile
Borisa Pasternaka da 1958. odbije nagradu za književnost.
– Osam laureata rođeno je 28. veljače i 21. svibnja. To su
najčešći rođendani dobitnika Nobela.
– Dvanaest puta je ocjenjivački sud za dodjelu nagrade za
medicinu razmatrao nominaciju oca psihoanalize Sigmunda Freuda. I
odbio je svaki put. Njegov rad nema znanstvenu vrijednost,
zaključili su. Nominacija Mahatme Gandhija, koji također nije
dobio Nobela, razmatrala se četiri puta.
– Sedamnaest je godina imala najmlađa dobitnica, Malala Jusufzai
iz Pakistana (nagrada za mir, 2014.), a najstariji je dobitnik
Amerikanac Leonid Hurwicz (ekonomija, 2007.), kojem je tada bilo
devedeset.
– Osamnaest dobitnika povezano je s dva sveučilišta koji
imaju najviše Nobelovih nagrada: Stanfordom i Berkeleyjem.
– Dvadeset i sedam pisaca na engleskom jeziku dobilo je nagradu
za književnost, 14 na francuskom, 13 na njemačkom, 11 na
španjolskom.
– Četrdeset i devet žena dobilo je Nobelovu nagradu,
uključujući Marie Curie koja ju je zaslužila dvaput (fizika 1903.
i kemija 1911.). Žene najteže dobivaju nagrade za ekonomiju (samo
jedna) i za fiziku (tek dvije).
– Četrdeset i devet puta su razni ocjenjivački sudovi odlučili da
nagradu ne zaslužuje nitko. Nagrada za mir nije imala dobitnika u
19 navrata, posljednji put 1972. godine.
– Pedeset godina mora proći prije nego što rasprave o kandidatima
postanu javne.
– Šezdeset sedam su prosječne godine dobitnika nagrade za
ekonomiju, što je najviša prosječna dob, a najmlađi su dobitnici
za fiziku, u prosjeku imaju 55 godina.
– Nobelovu nagradu dobilo je 923 ljudi, uključujući četiri
znanstvenika koji su je dobili dvaput. Nagradu je zaslužilo i 26
međunarodnih organizacija. Više od trećine dobitnika
rođeno je u Sjedinjenim Državama (371), slijede ih Britanci
s 129 i Nijemci sa 108 dobitnika.
– Tisuću tristo pedeset ljudi tipično se poziva na gala banket u
čast dobitnika, koji se svake godine održava 10. prosinca u
gradskoj vijećnici u Stockholmu. Na prvu svečanu večeru 1901.
bilo je pozvano 113 ljudi.
– Devet milijuna kruna dobivaju dobitnici Nobelove nagrade. Ako
ih ima više u istoj disciplini, nagradu dijele na jednake
dijelove. Dobitnici nagrade za književnost imaju najviše izgleda
da cijeli iznos ostane njima, 105 puta je u toj disciplini
proglašen samo jedan laureat.
