Europska noć istraživača, najveći popularno-znanstveni događaj u Europskoj uniji održat će se 28. rujna u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli, te 27. rujna 2019. u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, najavljeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje je koordinator tog dvogodišnjeg projekta financiranog u sklopu Obzora 2020. s više od 2,5 milijuna kuna.
U realizaciji projekta naziva “Techno-Past Techno-Future:
European Researchers´ Night” uz Ministarstvo znanosti i
obrazovanja sudjeluje još 17 partnera, među kojima su sveučilišta
te Institut Ruđer Bošković, Mediteranski institut za istraživanje
života i Institut za društvena istraživanja.
Europska noć istraživača je inicijativa Europske unije kojom se
želi podići svijest građana o važnosti znanosti za društvo i
značaju znanstvenog rada.
Glavna aktivnost projekta je organizacija događaja Europska noć
istraživača u pet hrvatskih gradova koji se tradicionalno održava
zadnjeg petka u rujnu u svim velikim europskim gradovima.
Osim aktivnosti tijekom glavnog događaja organiziraju se i
predaktivnosti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli, Zadru,
Dubrovniku, Varaždinu i Koprivnici u kojima sudjeluju svi
partneri.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je na
konferenciji za novinare da taj projekt, osim što upisuje
Hrvatsku na kartu aktivnosti koje su koordinirane diljem Europe,
daje priliku da u Hrvatskoj smislenije i jasnije progovorimo o
tome što je znanost, što rade znanstvenici i koja je uloga
znanosti općenito jer se znanost često percipira na stereotipan
način.
Stoga to što znanstvenici izlaze iz laboratorija i ulaze u javne
prostore te progovaraju o znanosti a s druge strane građani imaju
priliku ući u laboratorij i biti barem na trenutak znanstvenici
važno je za razumijevanje toga što znanost predstavlja, ali i za
financiranje znanosti, zaključila je Divjak.
Upozorivši kako Hrvatska u tom aspektu ne stoji dobro, Divjak je
napomenula kako su oni učinili to da su 10 puta brže povlačili
sredstva iz europskih fondova za znanost, a nada se da će do
kraja godine ta brojka biti oko dvije milijarde kuna što se još
prije godinu činilo nemogućim.
Ministrica je naglasila također moraju mijenjati sustav znanosti
i visokog obrazovanja na način da bude otvoren, uz ostalo i za
veću suradnju znanstvenika i gospodarstva
Državni tajnik Tome Antičić poručio je kako treba ojačati svijest
da bez znanosti Europa ni Hrvatska nemaju budućnosti.
“Svi moramo puno više ući u znanost, moramo stvoriti
klimu u kojoj će ljudi kad pročitaju da je zemlja
ravna odmah shvatiti da je to kretenizam i slušati one koji
znaju, slušati fakte koji su znanstveno dokazani i koje se može
znanstveno provjeriti”, zaključio je Antičić.
