"Visite li" i vi na Amazonu i Goodreadsu? Imate li Kindle? Kada ste zadnji put u rukama imali dobru staru prašnjavu knjigu? Mlada dobitnica rektorove nagrade Karolina Zelenika u Zadru je predstavila promjene koje je prošla knjiga kao najstariji i najutjecajniji medij!
Predavanje je održano u sklopu Ljetne škole
informacijskih tehnologija i medija, a
predavačica Karolina Zelenika (Zagreb,
1992.) magistra je komunikologije te studentica završne godine
dvopredmetnog studija sociologije i komparativne
književnosti.
Aktualno i značajno istraživačko pitanje o načinu na koje
digitalno doba potiče i utječe na društvene promjene vezane za
knjigu kao medij tema je njezina rada nagrađenog ovogodišnjom
Rektorovom nagradom pod mentorstvom profesorice Nade
Zgrabljić Rotar.
Zelenika je u uvodnom dijelu dala osvrt na povijest razvoja
tiskarstva i knjige, od svitka preko inkunabula do knjige kao
masovnog medija dostupnog i širem puku (ne samo bogatom sloju).
Bilo je riječi o prožimanju medija sa svakodnevnim životom i
našeg umrežavanja koje danas uzimamo zdravo za gotovo, a na tim
tehnološko naprednim temeljima nastali su popularni Amazon i
Goodreads. Sam e-čitač Kindle nastao je 2007. godine.
A deset godina kasnije Amazon postaje najbogatija internacionalna
kompanija na svijetu. U udobnosti svoga doma listamo tako
naslove, recenzije, na Goodreadsu ”gradimo” svoje police,
popise, rješavamo kvizove, komuniciramo s ostalim korisnicima, a
autori i izdavači imaju hrpu mogućnosti za (samo)promociju.
Događa se to da algoritam tražilica ovih golemih web oaza
zamjenjuje knjižare, knjižničare. A mi i dalje imamo ”osjećaj”
fizičke prisutnosti knjige.
Amazon zapošljava pola milijuna ljudi, a Goodreads, najveća mreža
za preporuku knjiga dosegla je 64 milijuna korisnika!
Hrvatski fenomen je ”Čitaj knjigu”, blog Alis Marić koji je
prešao i na Facebook sa 420 000 pratitelja, a osim preporuka i
recenzija, nudi reklame, ima vlastite proizvode (šalice, torbe),
biblioteku i sudjeluje u društvenim akcijama poput ”Knjige u
bolnice”, i “Pisci čitaju u zatvoru”.
Nakon predavanja povela se rasprava, ali jedno je sigurno –
vrijeme možda neće potpuno pregaziti knjigu kao medij, može je
samo transformirati.
