U antologiji „Maja najdraža pjesma“ abecednim redom objavljeni slijedeći pjesnici vezani za Zadar: Tomislav Marijan Bilosnić, Roko Dobra, Miljenko Mandžo, Vladimir Pavić, Luko Paljetak, Joja Ricov, Ante Stamać i Augustin Stipčević.

Antologija hrvatskog pjesništva koja je trebala biti tiskana 1984. godine, a koja je pronađena u rukopisnoj (obiteljskoj) ostavštini književnika Stojana Vučićevića (Turkovići, BiH, 8. srpnja 1941 – Zagreb, 22. rujna 1989.), tiskana je gotovo četrdeset godina kasnije, ove 2021 godine, za 80. godišnjicu rođenja ovoga značajnog hrvatskog pjesnika. Antologiju „Moja najdraža pjesma“ tiskala je Matica hrvatska Stolac, u uredništvu Ljube Krmeka, koji je i inicijator objave ove knjige iz Vučićeviće ostavštine, u suradnji uredničkog odbora dr. Mladena Boškovića i prof. dr. Miroslava Palemete, koji je i autor uvodnih napomena.

Na više od 420 stranica, “ove nekonvencionalne i nadasve zanimljive antologije, objavljene su pjesme 117 hrvatskih pjesnika, onih koji su živjeli i djelovali tijekom 1984. godine, jer se Antologija temelji „ponajprije na predstavljanju živih pjesnika s jednom objavljenom pjesmom koju su oni sami odabrali i komentirali. Antologija Stojana Vučićevića obuhvaća izbor hrvatskog pjesništva od tada među najstarijim pjesnicima, pjesnikinje Zlat Kolarić-Kišur (1894.), do najmlađeg uvrštenog pjesnika Mire Petrovića ( 1954). 

Zanimljivo je da se u ovoj Antologiji nalazi i velik broj hrvatskih pjesnika iz Zadra ili onih koji su djelovali i pisali u to doba u Zadru, gradu za kojega je Stojan Vučićević bio posebno vezan, poglavito za Filozofski fakultet u Zadru na kojemu je završio studij jugoslavistike, francuskog jezika i književnosti te poljskog jezika. U Zadru Vučićević objavljuje i svoju prvu, zajedničku zbirku „Pjesme“ zajedno s Vladimirom Pavićem i Mirkom Vidovićem. Taku su u antologiji „Maja najdraža pjesma“ abecednim redom objavljeni slijedeći pjesnici vezani za Zadar: Tomislav Marijan Bilosnić, Roko Dobra, Miljenko Mandžo, Vladimir Pavić, Luko Paljetak, Joja Ricov, Ante Stamać i Augustin Stipčević.   

Uz izabrane pjesme najzanimljiviji dio ove Antologije svakako su tekstovi autora uz samoizabranu pjesmu, pravi esejističko medaljoni, ili kako prof. Palameta kaže „minijaturne studije o poetici svakog pojedinačnog autora“, gdje treba samo pročitati  „primjerice Kaštelanovu, Tadijanovićevu, Cesarićevu ili one Vesne Parun i Maka Dizdara pa da se odmah vidi koliko su pridonijele kasnijoj kritičkoj recepciji tih pjesnika“. Antologija je na kraju opremljena i kraćim biografskim i bibliografskim podatcima.

Za konačno objavljivanje ove Antologije svakako valja zahvaliti nakladniku Matici hrvatskoj Stolac i dr. Mladenu Boškoviću, te nadasve književniku i uredniku Ljubi Krmeku, koji se poduzeo završiti djelo koje je Stojan Vučićević osmislio i ostavio u ostavštini, ali ne i objavio iz danas nepoznatih razloga. Svakako posebna hvala supruzi Stojana Vučićevića gospođi   Nadi Vučićević i Stojanovoj kćer Rujani na ustupljenoj ostavštini Stojana Vučićevića, značajnog hrvatskog pjesnika, prevoditelja, putopisca, urednika i novinara, kojemu je i na ovaj način obilježena 80. godišnjica rođenja.