Najnovija visoko-tehnološka forenzička studija krvi na Torinskom platnu, za koje Kršćani vjeruju da je Isusova ukopna tkanina, pokazala je da je vrlo vjerojatno srednjovjekovna krivotvorina.
Rezultati istrage s najmodernijim tehnologijama analize uzoraka
krvnih mrlja (BPA) u kojoj su znanstvenici koristili dobrovoljca
i lutku objavljeni su u časopisu Journal of Forensic Sciences.
Rimokatolička crkva još nije zauzela konačni stav prema
autentičnosti tkanine koja nosi sliku, obrnutu kao fotografski
negativ, čovjeka čije ozljede upućuju na raspeće. Prikazuje
prednju i stražnju stranu bradatog čovjeka, s prekriženim rukama
na prsima. Na njoj su mrlje koje nalikuju tragovima krvi po
zapešćima, stopalima i bokovima.
Tkanina je inače u posebnom spremniku u torinskoj katedrali gdje
je rijetko izložena javnosti.
Skeptici su tkaninu proglasili majstorskom srednjovjekovnom
krivotvorinom a ugljični testovi iz 1988. utvrdili su da potječe
između 1260. i 1390., no njihova je točnost dovedena u pitanje
zbog mnogobrojnih pokušaja restauracije.
Korištenjem specifičnih instrumenata studija je pokazala kako
smjer i ponašanje krvi koja teče nije u skladu sa dokazima,
visoko razlučivim fotografijama tkanine.
”Kada je dobrovoljac bio u različitim pozama, smjer kretanja
krvi po tijelu nikada se nije slagao sa tkaninom”, naglašeno je
u studiji.
”Pretpostavljajući da su crvene mrlje na Torinskom platnu krv od
ozljeda raspeća, rezultati eksperimenata demonstrirali su da
različiti smjerovi kretanja krvi iz različitih dijelova tijela
nisu konzistentni jedni s drugima”, stoji u zaključku studije.
Povijest Torinskog platna dugačka je i kontroverzna. Prvi puta se
pojavilo na Bliskome Istoku i u Francuskoj, a kasnije ga je
savojska dinastija donijela u Torino 1578. godine. 1983. bivši
kralj Umberto II ostavio je tkaninu papi Ivanu Pavlu.
Tkanina je skoro bila i uništena kada je 1997. požar zahvatio
kapelu Guarini torinske katedrale gdje je bila čuvana. Jedan
vatrogasac riskirao je svoj život kako bi je spasio.
