"Nematerijalna kulturna baština Hrvatske - Klapsko pjevanje", konferencija je koja se u subotu održala u Karlovcu, u sklopu 21. Međunarodnog festivala folklora s ciljem da se dobije razlikovna slika klapskog pjevanja u odnosu na druge slične tipove grupnog folklornog pjevanja, koji su se razvili u drugoj polovici 19. stoljeća, ponajviše na području bivše Austro-ugarske monarhije.
Predavači – muzikolog, dirigent i vokalni pedagog Bojan
Pogrmilović i etnologinja Ivana Vuković istaknuli su da je
klapsko pjevanje opravdano na UNESCO-voj listi zaštićene
nematerijalne kulturne baštine, jer je ono u odnosu na druga
slična harmonizirana pjevanja najrazvijenije,
najkompleksnije i najraznolikije, o čemu svjedoče uspjesi
dalmatinskih klapa na najcjenjenijim festivalima folklora.
Od oko 400 klapa u Hrvatskoj, najmanje 30 muških, 25 ženskih,
deset mješovitih i pet dječjih, spremno je nastupiti na bilo
kojem natjecanju folklornog pjevanja u svijetu i “sigurno biti u
zlatnoj kategoriji”, rekao je Pogrmilović.
To je, objasnio je, zbog visoke razine kvalitete,
kojoj su u podlozi tradicija, popularnost i
razvijena konkurencije među klapama, kao i klapske
škole, simpoziji, ogromna izdavačka djelatnost.
Za vrijeme Austro-Ugarske došlo je do spontane
harmonizacije pjevanja u svim njenim zemljama, pa iako sličnih
pojava ima na Korzici i u Grčkoj, specifičnost našeg
klapskog pjevanja je samo jedan tenor u klapi, taj glas
određuje karakter interpretacije, a ostali slijede njegovu
emociju, pojasnio je Pogrmilović sudionicima Konferencije među
kojima je uz domaću publiku bio i veći broj pjevača MFF-a:
Peruanaca, Filipinaca, Finaca, Indijaca i Kenijaca.
Etnologinja Ivana Vuković ističe da je fenomen klapskog
pjevanja iznikao u jadranskoj kulturnoj zoni koja baštini mnogo
zajedničkog s ostalim dijelom Mediterana.
“Za razliku od toga, u zaleđu Dalmacije drugi je etnografski
kulturni krug, puno je više utjecaja Orijenta. Klapsko je
pjevanje fenomen je iznikao u 19. stoljeću u priobalnim
urbanim sredinama, i na otocima, ne i u zaleđu, pa je Dalmacija
posebna po tome što na malom prostoru ima dvije etnografske
kulturne zone, jadransku i dinarsku”, rekla je Vuković.
Međunarodni festival folklora završava u subotu navečer
svečanim mimohodom ulicama grada i koncertom svih folklornih
ansambala.
