S malo su postigli puno. Oživjeli su vojarnu Stjepana Radića u Zadru svojim low budget intervencijama. Mladi arhitekti danas su se okupili kako bi razmijenili iskustva. Stigli su iz Pule, Varaždina, Karlovca.
”Ovakvim akcijama možemo puno napraviti za naš grad. Ne
možemo očekivati da netko drugi za nas nešto napravi. Mi smo
presretni što imamo podršku grada i gradonačelnika. Arhitekti su
uvijek bili oni koji su mijenjali svijet”, kazala je
Nives Kozulić u ime zadarskih arhitekata na tribini “Čiji je ovo
grad” u Gradskoj knjižnici Zadar.
Zaklada “Kultura Nova” koja potiče stabilizaciju i
razvoj civilnog društva na području kulture i umjetnosti je
podržala i financirat će tokom 2018. projekt “Čiji je ovo grad?”.
Projekt je osmišljen u “Društvu arhitekata
Varaždin” koje je u svrhu provedbe projekta udruženo sa još
četiri društva arhitekata u Hrvatskoj po kriteriju gradova slične
veličine – Pulom, Zadrom, Karlovcem i Šibenikom.
Želja platforme “Čiji je ovo grad?” je jačanje kapaciteta
lokalnih društava arhitekata i drugih dionika za suvremeno,
inovativno, participativno, integralno i transparentno planiranje
javnih prostora, povećanje svijesti javnosti o njihovim
potencijalima i isticanje važnosti sudjelovanja svih dionika u
njihovom kreiranju.
”Pitamo se koja je uopće uloga naše struke. Trebamo
potporu ne samo kolega, nego šire javnosti za neke veće pomake.
Naše znanje bilo bi dobro proširiti izvan stručnih
krugova”, kazala je Maja Kireta (Varaždin).
”Naši gradovi u javnom vlasništvu imaju puno prostora.
Civilne udruge, umjetnici, mali poduzetnici i obrtnici traže
mjesto za rad, kulturne programe, oformljavanje društvenih
centara. Tu definiramo privremeno korištenje, testiramo ideje za
konačna rješenja”.
Potom je predstavljen uspjeh koji je u kontekstu oživljavanja
zapuštenih javnih prostora Zadru donio Kvartart festival. Šime
Erlić, gradski pročelnik, kazao je kako je nakon prvog festivala
bilo upitno hoće li se dogoditi nešto više, ali ipak se dogodilo.
Organizatori su i sami bili iznenađeni energijom građana kojima
očito nedostaje upravo takav sadržaj.
”Tu su se pronašli i pojedinci i udruge. Razmjenili smo
iskustva. Ova vojarna kao neartikulirani prostor bila je samo
okidač… Zadar zaista ne mora živjeti samo na
poluotoku”, kaže Erlić.
Uz Gradsku knjižnicu Zadar koja na ovom prostoru predstavlja
pravo malo kulturno umjetničko središte, tu je i tzv.
Nigdjezemska koja je, smatra erlić, ipak i kultivirala dio
prostora.
”Naš je cilj bio otvoriti prostor i revitalizirati
ga koliko možemo. Projekt Living streets zavrtio je priču, dao i
neka sredstva. Festival sam po sebi nije toliko skup, ali je
predragocjen.
Željeli smo i poslati poruku građana što ovaj prostor
treba biti. Dobili smo input putem anketa i ne zaboravimo
spomenuti arhitekte i njihovu Gradionicu.
Niskobuđetna rješenja danas su nam tu, i ponosni smo na
taj napredak. Nije bilo lako, naravno, u kontekstu imovinsko
pravnih odnosa. Nadamo se da idemo dalje s intervencijama. Na
redu je Bili Brig”, kaže Erlić, a kontinuirane
inicijative grad će svakako pozdraviti.
