U Svečanoj dvorani danas su predstavljena dva vrijedna izdanja Sveučilišta u Zadru - "Pabirci" Mirka Tomasovića i "Strenna Dalmata" Valtera Tomasa. Dok prvu knjigu potpisuje kao urednik, pročelnik Odjela za talijanistiku izv. prof. dr. sc. Valter Tomas u svojoj trećoj monografiji donosi prikaz Strenne Dalmate, dodatka zadarskomu tjedniku La Dalmazia koji je izašao 1847. godine.
Time on zaokružuje bavljenje problematikom časopisa koji su u 19.
stoljeću izlazili na talijanskom jeziku, istaknuo je jedan od
predstavljača, prof. dr. sc. Josip Lisac.
“U ovoj sredini nismo imali samo mnogo problema s
talijanštinom, nego i koristi od povezanosti s tom kulturom. Nije
Luiđi jedini koji je studirao u Padovi, nije slučajno jedan Marin
Držić postao veliki književnik svog doba. Valter Tomas se mnogo
bavi Nikolom Tommaseom, jednom od najvećih pojava u Europi svoga
vremena, ali i manji pisci u njegovim djelima dobili su zasluženu
pozornost.”, rekao je Lisac.
O knjizi se pohvalno izrazio Tonko Maroević, koji se dosta bavio
istraživanjem ove problematike kroz prizmu splitskih autora.
“Talijanska kultura živi na ovom području sa Slavenima i
svjesna je da se jedan dio lokalne kulture može prenijeti na
drugu obalu, da se u zadarskom zaleđu stvara svijet o kojem treba
izvijestiti druge. Tommaseo, što se vidi i u Tomasovom
istraživanju, uspješno prevodi narodnu poeziju, želeći u
talijanski jezik prenijeti energiju tvrdog deseterca s kojim se
susreće.”, istaknuo je Maroević.
O knjizi “Pabirci” koja je, nažalost, zbog smrti akademika
Tomasovića izašla postumno, govorila je izv. prof. dr. sc. Iva
Grgić-Maroević. Dok je ovaj veliki hrvatski prevoditelj,
komparatist, romanist i marulolog često surađivao s Liscem, pa i
prilozima u Zadarskoj smotri, s nazočnim akademikom Maroevićem
vezalo ga je cjeloživotno prijateljstvo, začeto u mladosti u
ljubavi prema poeziji i nogometu.
“Tražio je paralele između hrvatske i svjetske
književnosti i kulture, kako bi dokazao da ponekad i manja
književnost može iznjedriti velikog autora, a tu je prije svega
mislio na Marka Marulića. Naročito mu je smetalo kada bi netko
hrvatsku književnost smatrao imitatorskom i manje vrijednom, na
što je uvijek emotivno reagirao u svojim člancima.”,
istaknula je Grgić-Maroević.
Zadovoljstvo što su ovakva dva djela svjetlo dana ugledala u
izdanju Sveučilišta u Zadru izrazio je prorektor za strategiju
razvoja i izdavaštvo prof. dr. sc. Josip Faričić. Predstavljanju
je nazočila i prorektorica za studije i studente izv. prof. dr.
sc. Nedjeljka Balić Nižić, čiji je znanstveni interes također
vezan uz prezentiranu problematiku.
