"Bio je uzdizan, podcjenjivan, a mnogi su mu i "digli pozdrav" jer su smatrali da u svojim djelima opisuje baš njih, iako je to bilo pogrešno", istaknula je u uvodnoj riječi inicijatorica skupa prof. dr. sc. Helena Peričić.
“Kritika i satira ljudskih postupaka, karaktera, stavovi o vlasti
i ideologiji, doveli su do kontroverznog odnosa prema velikom
hrvatskom književniku Ivi Brešanu. Bio je uzdizan, podcjenjivan,
a mnogi su mu i “digli pozdrav” jer su smatrali da u svojim
djelima opisuje baš njih. On naravno nije pisao o konkretnim
osobama, ali je opisivao likove iz svoje okoline, izgrađivao ih u
fiktivne, avangardne karaktere, zbog čega smo svi mi na jedan
način zastupljeni u njegovoj književnosti. To je razlog zašto je
njegovo djelo veliko i moćno”, istaknula je prof. dr. sc. Helena
Peričić, inicijatorica i predsjednica Organizacijskog i
programskog odbora Prvog Brešanovog svibnja, koji se danas i
sutra održava na Sveučilištu u Zadru.
Cilj skupa je predstavljanje i istraživanje raznolikih dimenzija
Brešanova književno-umjetničkoga opusa iz različitih perspektiva,
od teatrološke i dramatološke, filmološke, književno teorijske,
povijesne, sociološke, antropološke, lingvističke, kulturološke
do svih drugih koje će doprinijeti temeljitijem razumijevanju i
sagledavanju ovoga specifičnoga i vrijednoga opusa.
Osim domaćih znanstvenika, među kojima su i neki bivši studenti
Sveučilišta u Zadru, o Brešanovom djelu izlagat će gosti iz
Poljske, Austrije i Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je Peričić istaknula u uvodnom govoru, Brešan svojim opusom
– dramskim, scenarističkim i proznim, nadilazi sve ono što se na
razini pripremanja i organizacije prvog znanstvenog skupa
posvećenom njegovom djelu događalo u posljednjih desetak mjeseci.
O tome kako su prizemne situacije koje je Brešan secirao,
kritizirao i ismijavao i dalje među nama, svjedoče i nedavne
zamjerke koje su na račun skupa stigle iz Šibenika.
“Ovaj skup ne pripada našem Odsjeku ni Sveučilištu ni Zadru ni
Šibeniku ni bilo kojem drugom gradu. On pripada isključivo Ivi
Brešanu i u službi je njegova stvaralaštva. Ovo nije pričao dva
grada, o Mrduši Donjoj ili Gornjoj, ovo nije događaj podložan
brešanizaciji naših malih, ludih i sitničavih nagnuća. Postojala
je ideja da u okviru skupa posjetimo Šibenik i Memorijalni centar
koji se trebao dovršiti do svibnja, no ta pružena ruka nije
prihvaćena. Takva reakcija žalostila bi i Brešana da je među
nama”, istaknula je Peričić.
Sudionici će u dva dana izlagati o različitim aspektima
Brešanovog djela – škrtosti, mehanizmima dekonstrukcije i
relativizacije povijesti, engleskom prijevodu govora u Papićevom
filmu, recepciji u Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj, religiji i
ideologiji u njegovim djelima, socijalističkom kontekstu,
govorima šibenskog zaleđa itd. Želja organizatora je da nakon
Prvog slijede Drugi, pa i treći Brešanov svibanj, jer je njegov
opus opsežan, osebujan i raznolik toliko da je istraživački
neiscrpan.
Uoči prvog plenarnog izlaganja akademik Boris Senker pohvalio je
Zadar zbog skupa koji će nositi ime ovog velikog dramatičara i
romanopisca.
“Svi mi se bavimo Brešanom, ali ovakvi skupovi su prigoda da se
ljudi sastanu i da se intenzivira bavljenje piscem koji nije bio
vezan samo za posljednja dva desetljeća socijalizma. Interes za
njegovo djelo je pomalo i nestao, iako je on i zanimljiv pisac o
kojem se ima što reći”, istaknuo je Senker.
Uspješan rad sudionicima je zaželjela prorektorica Sveučilišta u
Zadru prof. dr. sc. Ivanka Stričević.
