U sklopu SF tjedna u Gradskoj knjižnici Biograd na moru gostovao je prof. Josip Ćirić uz kratak osvrt na neka djela znanstvene fantastike, njihove autore, te nove tehnologije i umjetnu inteligenciju.
U sklopu manifestacije noć knjige i Međunarodnog dana knjige u
biogradskoj Gradskoj knjižnici održano je niz prigodnih događanja
za najmlađe i one malo starije.
Stoga su sva događanja održana pod zajedničkim nazivom SF tjedan,
a u prostoru knjižnice prigodno naznačena njegova tematika, a čak
je i zakuska bila u tom stilu.
Znanstvena fantastika uvijek je intrigirala ljude a danas je to
više nego ikada.
Predavanje na tu temu držao je prof.dr.sc. Josip Čirić s
zadarskog fakulteta, a posjetitelji su pažljivo pratili izlaganje
i dakako živo sudjelovali u raspravi. Svi smo mi pomalo filozofi
i zanima nas puno toga na što još nemamo odgovore, a rado bismo
ih znali, ustvrdio je i sam profesor.
U svom uvodnom izlaganju ravnateljica knjižnice prof. Jelka
Sipina naglasila je da će dr. Ćirić dati kratak osvrt na neka
djela znanstvene fantastike, njihove autore, te nove tehnologije
i umjetnu inteligenciju.
Upravo je to i omiljena tema pisca priča znanstvene fantastike
Isaaca Asimoljeva. Ne samo njegova već i intrigantna uopće kao
tematika i vidjet ćemo koliko su njegove priče dobra prognoza
izazova koji nas čekaju u vrlo skoroj budućnosti, kazao je uz
ostalo dr. Čirić.
Ovom prigodom uz Isaaca bilo je dakako riječi i o najpoznatijim
piscima znanstvene fantastike kao što su Arthur C.Clark, Robert
A. Heinlein i mnogi drugi. Poznato je da je prema Clarkovom djelu
2001. godine snimljen film “Odiseja u svemiru” koja je postala
klasik svoga žanra. Tko je gledao film ne može, a ne sjetiti se
prve scene filma kada se kost koja leti kroz zrak, pretvara u
orbitalnu stanicu i to uz glazbenu podlogu Straussovog “Tako je
govorio Zaratustra” zaista inmpresivno i nezaboravno. No, i
Asimov, koji je bio i pisac i biokemičar, najpoznatiji je po
svojim pričama i romanima znanstvene fantastike, a
najprepoznatljiviji po Zadužbini i Robotu. No, mnogi i među njima
za najutjecajnijeg i najkontroverznijeg autora znanstvene
fantastike smatrali su Heinleina, koji je zaslužan za filmove
koje smo mogli vidjeti, kao Odredište, Mjesec Svemirski marinci i
dr.
Zanimljiv je podatak, a koji je bez sumnje manje poznat široj
javnosti je činjenica da se roman Frankenstein, koji je 1918.
godine objavila engleska književnica Mary Shelly, smatra
izvorištem znanstvene fantastike kao žanra.
Analizirajući sve ono što se spomenulo, što je danas fantastika,
a sutra možda i stvarnost, te umjetna inteligencija koja postaje
prenapredna i preagresivna, kojoj nismo dorasli, te se, kako je
prof. naglasio, pojednostavljeno kaže može “oteti kontroli”, a
teško da itko zna što se u slijedećoj sekundi može dogoditi
svijetu. No, iako se smatramo za pametnu i obrazovanu naciju ne
smijemo se zavaravati, možda nečemu ipak nismo dorasli. Sigurno
je da nismo dorasli narazličitijim katastrofama, nuklearnim
ratovima, epidemijama, udarima asteroida, pa i vanzemaljskoj
invazijia, poput filma Rat svjetova, no sve je to danas ipak već
lakše zamisliti nego ranije, a vrlo vjerovatno i
realizirati.
Gdje je i kakva naša budućnost, znamo li, što i koliko možem
učiniti da opstanemo i ostanemo ljudi, normalni ljudi? Sve su to
pitanja koje ne valja zanemariti, jer postoji opravdan strah
od nečeg mogućeg, novog, nadolazećeg, neizvjesnog, nepoznatog
….
Zato što za kraj reći do citirati velikog povjesničara i filozofa
Voltaira koji je poznat po tezi: Kad Bog ne bi postojao, trebalo
bi ga izmisliti!..da, a danas bez sumnje više nego ikada.
