Knjiga "Odisej u vrtu" svojevrstan je zbornik književnih kritika, studija i eseja te bilješki i zapisa ispisanih o pjesništvu Tomislava Marijana Bilosnića (1947.) u razdoblju (od 2004. do 2017.).
Riječ je o pjesničkim knjigama koje su obilježile Bilosnićevo
stvaralaštvo zrelije dobi ali ga u potpunosti i afirmirale
na nacionalnoj pjesničkoj sceni, gdje mu zasluženo i pripada
mjesto u samom vrhu hrvatskoga poetskoga Olimpa.
Dakle, knjiga obuhvaća tekstove o sljedećim Bilosnićevim
zbirkama: “Tigar” (2004.), “Odisejeve pjesme” (2007.), “Molitve”
(2009.), “Kuća” (2010.), “Afrika” (2011.), “Ogledalo” (2012.),
“Odisej” (2013.), “Vrt” (2014.), “Sto pjesama o tijelu” (2017.)
O Bilosnićevu pjesništvu pisala su uistinu renomirana imena
hrvatske književne kritike s time da su pojedini autori popratili
gotovo sve Bilosnićeve pjesničke zbirke ove stvaralačke faze.
Posebnost ovakvog tipa knjige/zbornika jest u tome što se oko
središnje teme Bilosnićeva pjesništva okuplja sva žanrovska
(dijelom i svjetonazorska) raznolikost čitanja poezije – od
kritika do prikaza, od studioznih stilističkih interpretacija do
posve slobodnih i zanosnih eseja.
Među navedenim pjesničkim knjigama ipak valja izdvojiti pjesničku
zbirku “Tigar”, zbirku koja je autora velikim iskorakom vratila
na hrvatsku pjesničku pozornicu, ali i otvorila put inozemnoj
recepciji. Posebno su tu zaslužni prijevodi zbirke i njihovo
objavljivanje u makedonskom, albanskom, romskom te osobito
engleskom i španjolskom izdanju. Svakako da su iznimnoj recepciji
zbirke pridonijeli izvrsni književni prepjevi.
Zanimljivo je spomenuti da su neke od pjesničkih zbiraka
ovjenčane i prestižnim nacionalnim i međunarodnim književnim
nagradama (“Tigar”, “Molitve”, “Afrika”, “Odisej” “Vrt”).
Neki od zastupljenih autora dosada su objavili kritičke knjige o
Bilosnićevu književnu stvaralaštvu stoga se neki od tekstova iz
tih knjiga ovdje ponovno objavljuju – Igor Šipić (“Život na
sudbini vulkana”, “Vulkan na sudbini života” ), Davor Šalat (“U
tigrovoj kući”), Fabijan Lovrić (“Vitez zlatnog runa”), Božica
Zoko (“U snu sna”), Mato Nedić (“Vrtlar riječi”), Sanja
Knežević (“Razotkrivanje, Kamovljev kompleks u romanu ‘Ispovijed
isuvišna čovjeka’ Tomislava Marijana Bilosnića”, “Mediteranski
tekst hrvatskoga pjesništva”).
Objavljivanje knjige “Odisej u vrtu” višestruko je opravdala
svoju namjenu, ali i naslov. Prvotna namjena knjige jest da se
dvanaestogodišnje razdoblje u kojem nas je autor obdario nizom
vrlo uspješnih pjesničkih knjiga na određeni način objedini te da
se dobije što bolji i dublji pregled Bilosnićeve poezije.
Konačno, dio tekstova objavljenih sada u knjizi, ranije je bio
objavljen u novinama ili časopisima te mu na taj način prijeti
opasnost “bibliografskog zaborava”. U knjizi ipak ostaju
sačuvani.
Naslov zbornika “Odisej u vrtu” zapravo sumira temeljno značenje
knjige – a riječ je o plodovima vlastita pjesništva, Odisejeva
rada u vrtu vlastite poezije, i što su ti plodovi donijeli
drugima.
