Godišnja skupština Hrvatskog geografskog društva – Zadar održat će se u petak 6. travnja u 17:30 sati u multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Na skupštini će biti uručena godišnja nagrada Federik Grisogono u tri kategorije.
Za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini
2016./2017. nagrade će dobiti najuspješniji studenti Odjela za
geografiju, Sveučilišta u Zadru (Josipa Golomboš, Josip Mikinac,
Filip Ergotić, Darija Borić, Nediljko Ralica i Josip Šetka),
nagradu za promicanje geografske struke i znanosti Josipa Zanki,
prof., Osnovna škola Smiljevac, a nagradu za znanost prof. dr.
sc. Laura Šakaja.
Nakon skupštine uslijedit će predavanje prof. dr. sc. Laure
Šakaja Simbolizam krajolika.
Laura Šakaja redovita je profesorica na Geografskom odsjeku
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Studirala je na Abhaskom
sveučilištu u Suhumiju i Moskovskom sveučilištu “M. V.
Lomonosov”. Doktorirala je 1997. godine na Geografskom odsjeku
Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao suradnica te savjetnica u
Zavodu za kulturu Ministarstva kulture Hrvatske (1989-2000), a
zatim kao znanstvena suradnica u Institutu za migracije i
narodnosti u Zagrebu (2001-2004). Na Geografskom odsjeku
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje
je zaposlena od 2004. godine, predaje kolegije Kulturna
geografija, Geografija Angloamerike i Geografija Rusije na
dodiplomskom studiju te kolegij Geografija kulturne ponude na
diplomskom studiju.
Bila je glavna i odgovorna urednica znanstvenog časopisa
Migracijske i etničke teme (2002.-2004.), suvoditeljica
međunarodnog kursa “Divided societies” u Inter University Centre
u Dubrovniku (2006.-2008.). Autorica je knjiga “Kultura i
prostor: prostorna organizacija kulturnih djelatnosti u
Hrvatskoj” (1999) i “Uvod u kulturnu geografiju” (2015) te
tridesetak znanstvenih radova iz područja socijalne i kulturne
geografije. Njezin je znanstveni interes povezan s proučavanjem
mentalnih karata, simboličkih krajolika, urbane toponimije te
prostornih aspekata etničkih odnosa.
Kulturni krajolik je istovremeno i izgrađena morfologija mjesta i
oblik reprezentacije, složen sustav značenja. Kulturnom krajoliku
može se pristupiti kao simboličkom sustavu koji upućuje na
vrijednosti u skladu s kojima je organizirano društvo. Polazeći
od te teze, u predavanju će se raspravljati o tome na koji nam
način materijalni elementi krajolika svjedoče o
vrijednosno-simboličkim sustavima odgovarajućih epoha, o
društvenoj isključenosti, o političko-ideološkim stajalištima
vladajućih elita te o preispitivanju društvenih normi unutar
subverzivnih društvenih pozicija.
