Grad Zadar u povodu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana, a u suradnji s Arheološkim muzejem Zadar, priređuje izložbu kojom se kroz fotografski ciklus autora Bonačića reinterpretira vrijeme kada je nastala zadarska sfinga te legende vezane uz nju.

Otvorenje izložbe održat će se u petak, 12. studenog, s početkom u 12 sati u crkvi sv. Donata, a građani su pozvani razgledati izložbu svaki dan u razdoblju od  9 do 15 sati, zaključno sa 21. studenog 2021.

Tajanstvena zadarska ljepotica već čitavo stoljeće čuva obalu Brodarice pogleda uprtog prema Gradu. Ugniježđena u zelenilo današnjeg perivoja, sfinga čuva tajne ovog prostora i sjećanje na obitelj koja ju je izgradila. Zadarska sfinga, ambijent u kojem se nalazi, te mnogi drugi sačuvani spomenici kulturne baštine u Zadru svoj nastanak ili stanje sačuvanosti duguju zadarskom konzervatoru i umjetniku Giovanniju Smirichu. Ovaj istaknuti likovni umjetnik ostavio je veliki trag na kulturnom životu Zadra na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, djelujući kao slikar, muzealac i konzervator. Po završetku studija slikarstva u Italiji vratio se u Zadar i radio kao učitelj crtanja, a pedagoški rad napustio je kada je od Bečke uprave imenovan za konzervatora, a kasnije i ravnatelja muzeja u crkvi sv. Donata. Taj je muzej prerastao u Arheološki muzej Zadar, te se Smirich smatra njegovim osnivačem i prvim ravnateljem.

Koncept izložbe fotografija Aleksandra Bonačića temelji se fotografskoj reinvenciji i rekreaciji vremena u kojem nastaje zadarska sfinga i kada u vili Attili živi obitelj Smirich. Autor se nadahnuo izvornim fotografijama obitelji koja je prije sto godina ponosno pozirala uz sfingu u svojem vrtu. Vizualnu estetiku fotografija prošlog vremena upotpunio je legendama koje Zadrani vezuju uz neočekivanu pojavu ovog mitskog bića u svom gradu. Uvijek se sumnjalo da je sfinga tek puka dekoracija u prostoru i vjerovalo da se tu krije nešto više.

Za rekreaciju jednog davnog vremena i likovnu interpretaciju legende o sfingi Bonačić je okupio niz zadarskih umjetnika, među kojima je i Mario Padelin, Smirichev praunuk. Za uspješnu realizaciju projekta zaslužne su također Marija Šarić Ban (kostimografija), Maja Milošević (frizure) i Petra Ušalj (bodypaint art). Ostali sudionici snimanja su Anai Bacon, Robin Bacon, Zrinka Brkan Klarin, Ema Burčul, Leo Burčul te zadarski glumci Mia Zara i Alain Marin. Proces priprema za snimanje, svojevrsni uvid 'iza scene' Bonačić prikazuje na ekranu gdje se izmjenjuju fotografije u boji dok je fotografski esej sa rekreiranim prizorima 'sfinginih sjećanja' prikazan crno bijelim fotografijama.

Zadarska sfinga dosada nije zasebno analizirana kao umjetničko djelo, ostala je postrani povijesno-umjetničkog diskursa unatoč tome što kao skulptura predstavlja iznimno kvalitetan i rijedak primjer u svom žanru. Oduvijek se ovoj skulpturi pristupa kao zagonetki, a Bonačić se ovoj praksi priključuje kroz fotografsku refleksiju o sfinginim sjećanjima.

Aleksandar Bonačić aktivno se bavi fotografijom posljednjih dvadesetak godina. Njegova svakodnevna vezanost za ovaj medij rezultirala je mnoštvom samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bonačić je član više umjetničkih udruženja, a posebno zapažene izložbe ostvario je s likovnom udrugom 'Zadart' te foto grupom '5.exe', čiji je pokretač. Izražava se podjednako kroz crno-bijelu i kolor fotografiju, a Zadranima je naročito poznat po vrlo karakterističnom načinu izlaganja u nekonvencionalnim javnim prostorima.

Grad Zadar izložbu priređuje i financira kroz projekt RECOLOR koji se bavi upravo zadarskom sfingom, a podršku organizaciji iskazao je Arheološki muzej Zadar. Zanimljivost ove izložbe je i ta što se postavlja o skoroj 180. obljetnici Smirichevog rođenja (1842. - 2022.),  a postavljena je upravo u crkvi sv. Donata, mjestu gdje je on sam postavio temelje muzejske djelatnosti u Zadru.