Čuvarica jezičnog, povijesnog i kulturnog identiteta Arbanasa Maximilijana Barančić sa svojim je mališanima predstavila još jedno vrijedno izdanje važno za arbanašku tradiciju.

Arbanasi su iz Albanije u Zadar doselili tijekom triju velikih seoba u prvoj polovini 18. stoljeća i sa sobom donijeli govor koji pripada gegijskom dijalektu albanskog jezika. Bilo je i pojedinačnih seoba te se smatra da su posljednji u Zadar došli članovi obitelj Karuc, upravo preci dr. sc. Maximiljane Barančić. Jer rođena je Karuc, a kako bi to već narod kazao, ona je 'fetiva Arbanaška'.

Barančić piše i objavljuje slikovnice na hrvatskom i arbanaškom jeziku, predsjednica je Kulturno-umjetničke udruge Vicko Zmajević, te već šest godina vodi tečajeve arbanaškog.

2020. godine Barančić je dobila Nagradu Grada Zadra za zapažene uspjehe i rezultate u području kulture i obrazovanja. 

A kada kažemo ''sa svojim mališanima'' mislimo na polaznike radionice arbanaškog govora, pa su tako djevojčice osnovnoškolskog uzrasta postale učenice i sukreatorice slikovnice Arbanasi vendi tem. 

Ova umirovljena profesorica engleskog i ruskog jezika na Sveučilištu u Zadru već je poznata javnosti zbog svog entuzijazma, što je rezultiralo još jednim zaniljivim projektom.

- Jako sam sretna što je Grad prepoznao moj rad i trud, zahvaljujem ovim putem svima koji su prepoznali moju želju za spas arbanaškog. Učimo kroz igru, motivacije ne fali. Curice su jako vrijedne, dolazile su na tečaj i subotom, jedna od njih još ne čita i ne piše ali je za priredbu napamet naučila stihove, kazala nam je Barančić. Takav interes svakako budi nadu u očuvanje jezika. 

Maximilijanin brat, likovni umjetnik Nilo Karuc, grafički je urednik slikovnice.

A najveće čestitke na upornosti i kreativnosti malim čuvarima jezičnog, povijesnog i kulturnog identiteta Arbanasa!