Nikola Čolak je u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina istraživanja prikupio više od 100.000 dokumenata vezanih uz povijest Jadrana u 18. stoljeću
Hrvatski državni arhiv u Zadru, Odjel za povijest Sveučilišta u
Zadru te Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Splitu organiziraju predstavljanje knjige Nikole Čolaka “HRVATSKI
POMORSKI REGESTI – REGESTI MARITTIMI CROATI”. Riječ je o trećem
svesku opsežne edicije u kojoj su objedinjeni regesti, ispisi iz
arhiva, koje je tijekom cijelog života prikupljao ovaj istaknuti
hrvatski povjesničar i arhivist u venecijanskim arhivima.
Nikola Čolak (1914. Janjevo – 1996. Padova) diplomirao je
filozofiju, klasičnu filologiju, talijanski i francuski jezik i
književnost te povijest.
U svibnju 1945. komunističke vlasti uhitile su ga i osudile na
tri godine zatvora i prisilnog rada jer iz moralnih razloga nije
želio sudjelovati u novom poretku. Boravio je u logorima u
Popovači, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s
nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Državnom arhivu
u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU,
što označava njegov ulazak u pionirsko područje hrvatske
trgovačke pomorske povijesti kojoj je bio začetnik i do dan danas
najjači predstavnik. Prikupljao je građu za pomorsku povijest
Jadrana 18. st. u zadarskom te u venecijanskom arhivu.
Nakon što je sa skupinom heterogenih intelektualaca u Zadru 1966.
godine pokušao osnovati časopis Slobodni glas, prisiljen je
pobjeći u inozemstvo te dobiva politički azil u Italiji. Smjestio
se u Padovi kako bi bio što bliži venecijanskim arhivima, važnima
za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant
angažirao se u raspravama o budućnosti Hrvatske. Njegovo djelo
“Iza bodljikave žice: svjedočanstvo o životu Hrvatske u
srbokomunističkoj Jugoslaviji” (Padova 1977) govori o osobnom
iskustvu proživljenog stradanja. Svoju je karijeru posvetio
regestima – ispisima iz arhiva koji donose ključnu informaciju o
nekoj stvari ili su prijepis cijelog dokumenta. U njima spominju
neki pomorski poduhvati (plovidba, trgovina, utovar, istovar,
pristajanje itd.) ljudi koji pripadaju našoj, hrvatskoj obali, a
najčešće se radi o popisima posade određenog jedrenjaka.
Prikupio je više od 100.000 dokumenata u hrvatskim i
talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina
istraživanja vezanih uz povijest Jadrana u 18. st.
U prvom se svesku Hrvatskih pomorskih regesta nalazi 4.890 unosa
sakupljenih u Državnom arhivu u Veneciji i onom u Fanu, u drugom
objavljenom također u Padovi, njih 6.891 iz Državnog arhiva u
Veneciji i onog u Ankoni, i konačno, u ovom trećem 3.927 jedinica
iz posljednja dva arhiva. Sva su tri sveska popraćena
onomastičkim, toponomastičkim i analitičkim kazalima.
– Jednom kada svi svesci budu objavljeni i digitalizirani
imat ćemo pred očima čitavu našu pomorsku flotu 18. stoljeća:
brodove, pomorce i robu i tada će se, prema velikom Fernandu
Braudelu, ostvariti najveće savršenstvo koje nam povijest može
pružiti da ćemo ponekad u trenucima nadahnuća, kao nekim bljeskom
ući u navedeno vrijeme i prostor i pred očima gledati svaki naš
brod i ljude u njihovoj svagdanjoj plovidbi na Jadranu,
istaknuo je u pogovoru prof. dr. sc. Josip Vrandečić.
Predstavljanje trećeg sveska održat će se u utorak 27. veljače
2018. godine u 12 sati u Čitaonici Državnog arhiva u Zadru.
O knjizi će govoriti dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Hrvatskog
državnog arhiva u Zadru, doc. dr. sc. Mateo Bratanić i izv. prof.
dr. sc. Milorad Pavić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru te
urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, doktorandica na Odsjeku
za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
