Kada je u Haagu izrečena presuda hrvatskoj šestorki, nakon koje je general Slobodan Praljak popio otrov i počinio samoubojstvo, Višnja Starešina napisala je posljednjih 3.000 znakova za svoju knjigu "Hrvati pod KOS-ovim krilom; Završni račun Haaškog suda".
Iako je većim dijelom bila napisana prije presude, ona je samo
dala završnu potvrdu teze iznesene u knjizi, kako nekadašnja
Kontraobavještajna služba i dalje ima snagu u upravljanju bitnim
procesima u našim životima.
Nekoliko mjeseci nakon izlaska, knjiga je sinoć predstavljena u
Velikoj dvorani Kazališta lutaka u Zadru, u organizaciji
Sveučilišta u Zadru i Zadarske županije.
– Ovo je bila knjiga koju nikad nisam željela napisati,
niti sam mislila da će KOS biti glavna tema, a na kraju je dospio
u naslov knjige. Ali čim se uđe u transkripte s haških procesa,
odmah se vidi utjecaj službi zbog kojih je Hrvatska implicirana
kao jedini agresor, a njeno vodstvo kao sudionici udruženog
zločinačkog poduhvata. Zločini u Vukovaru i Srebrenici
počinjeni su po istom modelu, istaknula je sinoć
Starešina.
Prisjetila se predstavljanja knjige “Haaška formula” 2005. godine
u Zadru, na dan kada je na Kanarima uhićen Ante Gotovina.
Ono je tada održano gotovo u ilegali, jer o tim temama nije
bilo poželjno govoriti. Zato je predstavljanje pod okriljem
Sveučilišta u Zadru veliki napredak, iako je na brojnim adresama
ovo i dalje nepoželjno štivo.
Uz autoricu knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mladen Ančić i
doc. dr. sc. Ivica Šola, a pozdravne riječi izrekli su zadarski
župan Božidar Longin i rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr.
sc. Dijana Vican.
– Vrijeme u kojem smo živjeli bilo je teško, bez
demokracije, s verbalnim deliktom, prokazivanjima, uhićenjima.
Potrebno je stoga otvaranje tajnih dokumenata i otkrivanje cijele
istine o tom razdoblju, kako bi naša nacija konačno dobila
ozdravljenje. Starešina je ušla u dubinu problema kako bi
na površinu izvukla ono što je važno, a dugo se prešućivalo i
skrivalo, istaknuo je Longin.
Rektorica Sveučilišta u Zadru čestitala je autorici i Odjelu za
povijest s kojega je došla inicijativa o predstavljanju knjige.
Knjiga prikazuje isječak hrvatske povijesti, napisan
najprofesionalnijom novinarskom dioptrijom i osobnom
tankoćutnošću.
– Ravnodušnost dijela hrvatskog puka spram događaja
tijekom i nakon Domovinskog rata, a napose na Haškom sudu,
dovela je do toga da ta problematika nije sporedna i
nevažna.
U knjizi autorica suosjeća s bolnim iskustvom Vukovara i
Srebrenice, događajima koji su slijedili, sve do presude
šestorci. Ovo je knjiga koju čitate u jednom dahu, a joj želim
sudbinu prenošenja iz ruke u ruku, rekla je rektorica Vican.
Knjiga se, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić, može čitati
kao dokumentarna knjiga, kao uradak profesionalnog povjesničara
ali i kao kriminalistički roman.
– KOS je nastao kao svojevrsno bratstvo koje je
prikrivalo zločine svojih članova. Titovom smrću služba je
obezglavljena, sve manje nadzirana i polako se pretvarala u
golemu ptičurinu koja nije znala ni kako ni zašto leti. Ostala je
samo gola inercija koja se jasno očitovala u Vukovaru i
Srebrenici. Još dugo će među nama biti ljudi iz te mreže koji će
nastojati izmijeniti pogled na prošlost, istaknuo
je Ančić.
Teolog i novinar doc. dr. sc. Ivica Šola ispričao je svoje
iskustvo s tajnim službama i dokumente do kojih je došao, u
kojima je stajalo da je KOS infiltrirao svoje članove u hrvatsko
sudstvo, sveučilišta i medijske kuće, a i u vrijeme rada Haškog
suda imali su velik broj hrvatskih novinara pod svojom kontrolom.
– Posljednja presuda u Haagu svjedoči o moći KOS-a koji i
dalje upravlja međunarodnim procesima. Haški sud nije provodio
pravdu, nego je bio nastavak rata drugim sredstvima. Srbija je uz
pomoć ovih službi odmah shvatila da je to političko pitanje, pa
na kraju nije bila agresor ni u Hrvatskoj ni u BiH, već je to
bila Hrvatska, koja je ulagala milijarde u Bosnu i Hercegovinu i
obučavala joj vojsku. Hrvatska je u Haagu razapeta na križ,
no kao teolog znam da križ nije kraj, poručio je Šola.
Predstavljanje je moderirala Hloverka Novak Srzić, a na hrabrosti
i predanom radu na iznošenju povijesne istine na kraju
predstavljanja autorici je čestitao zadarski nadbiskup mons.
Želimir Puljić.
