U Galeriji umjetnina Narodnog muzeja Zadar otvorena je izložba fotografija "Vidjeti drukčije - Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih". Kustosica izložbe je dr. sc. Sandra Križić Roban.

Vide li žene zaista drukčije od muškaraca? pitanje je koje si je postavila kustosica dr. sc. Sandra Križić Roban odabirući djela hrvatskih fotografkinja koje su stvarale od 50-ih do 70-ih godina prošlog stoljeća. Važno je dodati da su se na izložbi našla i djela dviju umjetnica koje su se izražavale stvarajući kolaže. 

- Svaki, pa i najmanji, prilog ženske fotografije povijesti je važan, rekla je Križić Roban. Naziv izložbe je posveta jednoj američkoj kritičarki i feminističkoj teoretičarki koja je rekla da ne treba inzistirati na razlici između mušlaraca i žena, ali treba prepoznati način na koji žene vide. 

Foto: Slavka Pavić

Dominacija amaterske fotografije obilježila je nekoliko poslijeratnih desetljeća i nije bila popraćena primjerenom institucionalnom podrškom, dok je kritika fotografije bila izuzetno rijetka. Ipak, fotografija se ne “događa” samo u fotoklubovima, nego je istražuju i umjetnice koje stvaraju i u drugim medijima.

- Pri stvaranju izložbe usredotočila sam se na jednu povijesnu činjenicu, a to je da je 1973. godine u sklopu Fotokluba Zagreb osnovana ženska secija. Meni se izrazito dopao njihov međusobni angažman, pomaganje, podrška koju su jedna drugoj pokazale, objasnila je te dodala da bez Slavke Pavić, te podrke ne bi bilo. 

U vrijeme neposredno nakon Drugog svjetskog rata, u klubu je bilo jako malo žena. Svega njih tri održale su samostalene izložbe. Krajem stoljeća situacija se promijenila,  no generacije žena koje su stvarale u vrijeme obuhvaćeno izložbom, ostale su neotkrivene. 

Recentna istraživanja otkrila su i pojedine samouke umjetnice koje su eksperimentirale s medijem, stvarajući kolaže u kojima su koristile fotografije iz tiskanih medija, ali i fotografije koje su, možda, same snimile i/ili razvile.

- Ova izložba pokušava pokazati da onaj uvriježeni stav o ženi sa fotoaparatom u ruci nije bio točan. U to vrijeme isticalo se da žene snimaju uglavnom portrete, djecu, intimne scene, da djeluju nenametljivo u pozadini. One nisu snimale na taj način i ja sam nastojala kroz razgovore s njima istaknuti te čvrste, a ne mekane, poglede. Poglede koji govore o urbanoj okolini, o procesu razvoja društva oko njih. 

Djela za ovu izložbu odabrana su kako bi potaknula raspravu o načinima i putovima kako su žene djelovale fotografski, polazeći od činjenice da, kada govorimo o ovom području, žene u fotografiju ulaze kasno i uz mnoge prepreke. Tiskani mediji bili su važno mjesto prodora fotografije u različite slojeve društva. Unatoč određenom broju specijaliziranih fotografskih časopisa, koji se u Jugoslaviji počinju objavljivati od 1911., većina njih uglavnom je posvećena tehničkim pitanjima, savjetima fotoamaterima i reklamiranju novih proizvoda. Takvo će stanje dugo potrajati, dok će se tema ženske fotografije početi razmatrati tek nakon Drugog svjetskog rata, a i tada tek sporadično i nesustavno.

Za ovu izložbu izdvojeno je pet umjetnica koje su na razne načine bile povezane s Fotoklubom Zagreb. Naime, upravo su fotoklubovi generatori promjena koje su obilježile razdoblje između 1950-ih i 1980-ih godina, koje je u fokusu ove izložbe. Većina njih, poput Slavke Pavić, Erike Šmider, Danijele Lušin i Ivančice Privore Kurtele, sudjelovala je u radu kluba te osnutku Ženske sekcije 1973. godine, nakon čega je uslijedio niz izložbi na kojima su se skupno predstavile.

U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica Jadranka Fatur, čiji fotografski opus možemo pripisati konceptualnim tendencijama karakterističnima za 1970-e godine. Uz njih, nekoliko je fotokolaža koje su između 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice Inka Švertasek i Nada Vrkljan-Križić.

Ovakav izbor pripomoći će u rasvjetljivanju pozicije žena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i eksperimentima u području fotografije te će potaknuti istraživanja o onome što su o ženama s kamerom u rukama govorili drugi. Je li način kako su snimale specifičan za “ženski pogled”, ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike?

Izložba je organizirana u suradnji Narodnog muzeja, Zadar, Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb i Galerije umjetnina, Split, a otvorena je do 21. studenoga 2021.