Jedna od najatraktivnijih hrvatskih opera, "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca, sastavni dio zagrebačkog opernog repertoara od praizvedbe 1935. godine, proslavit će u srijedu 10. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu svoju svečanu 700. izvedbu
kojom će tom prilikom ravnati maestro Zoran Juranić a u
glavnim će ulogama nastupiti Stjepan Franetović, Valentina
Fijačko, Dubravka Šeparović Mušović, Siniša Štork i Ljubomir
Puškarić.
“Doživjeti 700. izvedbu zaista je impozantan podatak. U opernom
repertoaru postoje opere koje su vječno na repertoaru – spomenimo
kao primjer Verdijeve opere ‘Rigoletto’, ‘Trubadur’,
‘Traviata’; opere koje nakon praizvedbe nestaju sa
repertoara, opere koje se u pojedinim vremenskim periodima
obnavljaju pa ponovno nestaju sa repertoara… Specifičnost je
‘Ere’ da je to djelo nastalo u 20. stoljeću te je izrazito
nacionalno obojeno, i u svom libretu i u melosu. To bi naoko
moglo ograničiti njegovu izvedbenu popularnost i širinu
izvedbi, no u slučaju opere ‘Ero s onoga svijeta’ to se nije
dogodilo”, kazao je u povodu velike obljetnice ravnatelj
Opere zagrebačkoga HNK-a Nikša Bareza.
“Možemo s ponosom i zadovoljstvom konstatirati da je ‘Ero’
ostao neprestano na repertoaru od svoje praizvedbe te da nije
izgubio svježinu i neposrednost što je odlika iznimno malog broja
djela, ali i potvrda genijalnog stvaralačkog procesa Jakova
Gotovca”, dodao je.
Komična opera “Ero s onoga svijeta”, najuspješnije je i
najpopularnije djelo Jakova Gotovca. Skladana prema libretu
Milana Begovića, svoju je praizvedbu imala 2.
studenoga 1935. godine i od tada je gotovo konstatno
sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih
hrvatskih nacionalnih kuća.
Kao jedna od
najuspjelijih slavenskih komičnih opera, doživjela
je izvedbe u više od stotinu inozemnih kazališnih kuća,
a njezin je libreto preveden na bugarski, češki, engleski,
njemački, talijanski, finski, mađarski, slovački i slovenski
jezik. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim
pozornicama ocjenjuju ‘Eru’ zaštitnim znakom hrvatske opere, koji
prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su
dramska riječ i glazba idealno spojene.
“Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne
vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim
libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih
stihova. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz
bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći
djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao
siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga
odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu
je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni
finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu
života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa
dolazi u prvi plan”, stoji u najavi.
Posljednja inscenacija “Ere s onoga svijeta” u režiji Krešimira
Dolenčića premijerno je izvedena 9. svibnja 1992. godine pod
ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje,
kostimima Inge Kostinčer, koje je obnovila Dženisa Pecotić,
oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete
Froman, koju je prenio Zvonimir Reljić, i scenskome pokretu Ioana
Barbua, te je od tada dio repertoara Hrvatskoga narodnog
kazališta u Zagrebu.
Svečanom, 700. izvedbom dirigirat će Zoran Juranić, a u njoj će
sudjelovati Siniša Štork (Gazda Marko), Dubravka Šeparović
Mušović (Doma), Valentina Fijačko Kobić (Đula), Stjepan
Franetović (Mića-Ero), Ljubomir Puškarić (Mlinar Sima), Ana
Zebić Kostel (Čobanče), Neven Mrzlečki (Momče) te solisti Baleta
HNK u Zagrebu, uz zbor i orkestar Opere HNK-a Zagreb.
