U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 23. studenog održana je svečanost predstavljanja obnovljene slike Susret pape Lava I. Velikog s Atilom koja će ubuduće biti izložena u velikoj dvorani Akademijine knjižnice, prema ideji potpredsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta.
Slika dimenzija 445 puta 795 centimetara vlasništvo je
Strossmayerove galerije starih majstora HAZU i ona je kopija
znamenite Rafaelove freske iz Vatikanske palače u Rimu. Autorom
slike smatra se rimski slikar Carlo Maratti (1625. – 1713.), a
utemeljitelju Strossmayerove galerije biskupu Josipu Jurju
Strossmayeru, na njegovu molbu, darovao ju je 1888. knez Baltazar
III. Odescalchi, član ugledne rimske plemićke obitelji i vlasnik
srijemskoga vojvodstva.
Slike su bile izložene na galeriji palače HAZU do 1956. kada je
odlučeno da se uklone iz stalnog postava kako bi se u što skorije
vrijeme restaurirala i premjestila u drugu, veličinom
primjereniju prostoriju, no konzervatorsko-restauratorski radovi
započeli su tek 2013. na Odjelu za štafelajno slikarstvo
Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. Radove je u cijelosti
financiralo Ministarstvo kulture.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je
da je predstavljanje ove restaurirane slike važan događaj za
hrvatsku kulturu i identitet, podsjetivši da je Strossmayer, uz
Akademiju i Sveučilište, osnovao i galeriju umjetnina smatrajući
da je umjetnost važna za očuvanje i promicanje hrvatskog
identiteta.
Podsjetio je na zasluge nedavno preminulog nekadašnjeg
predsjednika HAZU akademika Milana Moguša za čijeg je mandata
Akademija svoju knjižnicu preselila u novu zgradu južno od palače
HAZU. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek
izrazila je zadovoljstvo suradnjom Ministarstva kulture, Hrvatske
akademije i Hrvatskog restauratorskog zavoda u projektu
restauracije ove slike, kazavši da je ona bila stručan izazov
restauratorima zbog svoje veličije i raznovrsnosti problema koje
je trebalo riješiti.
Prema njenim riječima, radi se o kapitalnom projektu, iako se taj
pojam uobičajeno koristi za nepokretna dobra. O okolnostima u
kojima je Strossmayerova galerija postala vlasnik slike
Susret pape Lava I. Velikog s Atilom, kao i slike
Parnas, čiji dovršetak restauracije se još očekuje,
govorio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik
Vladimir Marković. U travnju 1888. knez Baltazar III.
Odescalchi u svom je domu u Rimu ugostio biskupa Strossmayera,
iskazavši tom prigodom namjeru “skromno posvetiti hrvatskome
narodu, a posebice gradu Zagrebu, dvije velike stare kopije
slavnih Rafaelovih freski koje posjedujem”.
Svjestan njihove impozantne veličine, knez Odescalchi iskazao je
i zabrinutost u vezi s njihova smještaja u pinakoteci Akademije
te je predložio da se istraži mogućnost izlaganja slika “u
velikoj dvorani kakve javne građevine poput palače parlamenta,
gradske vijećnice ili palače pravde”.
Akademik Marković je podsjetio da je obitelj Odescalchi 1697.
odlukom cara i kralja Leopolda I. dobila posjed u Iloku, budući
da je njen pripadnik bio papa Inocent XI. koji je s 200.000
dukata financirao oslobodilački rat protiv Osmanlija pokrenut
poslije opsade Beča 1683., tijekom kojeg su oslobođeni Slavonija,
Baranja i Srijem. Istovremeno počinje i obnova bosanske i
srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu.
Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc.
Tajana Pleše istaknula je da su u restauraciji slike
poduzeti “herkulijanski napori”, budući da je u nju utrošeno oko
12.000 radnih sati. Pomoćnica ravnateljice Hrvatskog
restauratorskog zavoda za pokretnu baštinu dr. sc. Višnja
Bralić pojasnila je okolnosti nastanka Rafaelove freske
1514., kazavši da je Rafael u liku pape Lava I. Velikog prikazao
tadašnjeg papu Lava X, a uz njega i pripadnike tadašnjeg
papinskog dvora.
Slika prikazuje prizor kad Lav Veliki odvraća hunskog vođu Atilu
od osvajanja Rima, a iznad njih lebde sveti Petar i Pavao s
mačevima u rukama.
Govoreći o nastanku kopije Rafaelove freske, Višnja Bralić je
kazala da je Carlu Marattiju papa Inocent XI. povjerio brigu i
zaštitu Rafaelova oslika u Vatikanskoj palači. Maratti je bio i
dvorski slikar papina nećaka i kolekcionara, kneza Livija
Odescalchija koji je nakon papine smrti postao vlasnik iločkog
posjeda. Izrada kopija značajnih djela velikih slikara bila je u
vrijeme baroka sastavni dio posla tadašnjih slikara, a o važnosti
slike Susret pape Lava I. Velikog s Atilom govori i to
da se jedna njena kopija nalazi u sjedištu talijanske vlade,
palači Chigi u Rimu.
O postupku restauracije slike detaljnije je govorio voditelj
radova Slobodan Radić, voditelj Odjela za
štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda kazavši da
su na slici bila brojna oštećenja te stari potamnjeli retuši koji
su dijelom prekrivali originalni oslik.
