Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na početku svog mandata kao jedan od ključnih ciljeva najavila je donošenje Zakona o umjetnicima koji bi regulirao status i socijalna prava prvenstveno slobodnjaka i ljudi koji nemaju stalna primanja. No, prema podacima do kojih smo došli, još uvijek se radi na formiranju radnih skupina koje će sastavljati zakon.
Ministarstvo kulture u srpnju je na sastanku s predstavnicima
strukovnih udruga u kulturi i umjetnosti imenovalo klastere –
filmski, književni, glazbeni, likovni i scenski – a prema
najavama, do rujna su trebali biti izabrani predstavnici koji bi
radili na izradi Zakona o umjetnicima. No iz Ministarstva kažu da
još razmatraju prijedloge, nakon čega tek slijedi imenovanje
skupine.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u siječnju ove godine je
u intervjuu za HRT najavila početak rada na novom Zakonu o
umjetnicima kojim bi se riješilo pitanje njihova statusa te
odredila jasna definicija umjetničkih djelatnosti, samostalnih
umjetnika, stručnjaka u kulturi, strukovnih udruga, a sve u cilju
očuvanja i unapređenja umjetničke djelatnosti u Hrvatskoj. S
druge strane taj je zakon bitan radi ostvarivanja prava
umjetnika.
Manje ljudi – produktivniji sastanci
‘Ministarstvo kulture imenovalo je klastere, književni, filmski,
glazbeni, likovni i scenski, te su zadali da svaki od njih
izabere svog predstavnika koji će sudjelovati na sastancima za
koje je Ministarstvo kulture u srpnju reklo da bi trebali krenuti
u rujnu. Tzv. književni klaster (Društvo hrvatskih književnih
prevodilaca, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo
kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatsko društvo književnika
za djecu i mlade – Klub prvih pisaca i Hrvatsko društvo pisaca)
predložio je Ministarstvu kulture dvoje predstavnika – Hrvoja
Kovačevića (DHK) i Laru Hölbling Matković (Društvo hrvatskih
književnih prevodilaca)’, kaže za tportal Ana Brnardić, glavna
tajnica Hrvatskog društva pisaca, dodajući da su i ostali
spomenuti klasteri trebali izabrati svog predstavnika do 1.
rujna.
Išlo se na to da buduća radna skupina bude što manja kako bi
sastanci oko nacrta zakona koji već postoji bili što
produktivniji’, objašnjava Brnardić.
Pohvalno, ali nepotpuno rješenje
Na sastanku su bili i predstavnici Hrvatskog društva likovnih
umjetnika, čija ravnateljica Ivana Andabaka kaže da imaju tri
kandidata, Josipa Zankija (HDLU), Ivanu Bakal (ULUPUH) i Nikolu
Radeljakovića (HDD). Za samu inicijativu ministrice Obuljen
Koržinek oko novog zakona komentira kako je prijeko potrebna i
pohvalna, ali da ‘neće riješiti sve probleme i poteškoće s kojima
se suočavaju umjetnici’.
‘Razlog za to je jednostavan. Određena pitanja obuhvaćena su
drugim zakonima, poput onoga o porezu na dohodak, porezu na
dodanu vrijednost, o dobiti, o fiskalizaciji u prometu gotovinom,
o autorskim i srodnim pravima, o doprinosima, financiranju javnih
potreba u kulturi, javnoj nabavi i mnogim drugim. Ipak, novi
Zakon o umjetnicima važno je polazište jer će uspostaviti
normativni okvir za djelovanje umjetnika te dati podlogu za rad
međuresorne radne skupine koja bi trebala rezultirati
implementacijom paketa mjera za razvoj umjetničkog tržišta i
stvaralaštva, na čemu će HDLU inzistirati. Tek tada, uz izradu
nužne Strategije za razvoj umjetnosti i kulture u RH, možemo
govoriti o potpunoj skrbi nadležnog ministarstva kulture za
uređenje umjetničke djelatnosti i poticaja razvoja kulture u
Hrvatskoj’, kaže Andabaka.
Neprimjerena razina posvećenosti umjetnosti
HDLU, dodaje, okuplja preko 1.800 vizualnih i multimedijskih
umjetnika iz cijele Hrvatske, a u obraćanju Ministarstvu kulture
po pitanju rada na najavljenom Zakonu o umjetnicima djelovao je s
još sedam vodećih strukovnih udruga iz područja vizualne
umjetnosti, primijenjene umjetnosti, arhitekture i dizajna, što
obuhvaća oko 6.500 umjetnika.
‘Utvrđeni problemi su podjednaki za sve strukovne udruge iz
likovnog područja i tiču se ponajprije pitanja potpunog
nedostatka tržišta umjetnina te nepoticanja poduzetništva u
kulturi, izostanka ili neprimjerenog iznosa honoriranja autora za
njihov rad, posebice za predstavljanje u javnim muzejskim i
galerijskim ustanovama, fiskalno i administrativno otežanog
djelovanja umjetnika na tržištu, izostanka poticaja pravnim i
fizičkim osobama za kupovinu i/ili donacije usmjerene na
umjetnost, neprimjerenu razinu posvećenosti umjetnosti u
medijskom prostoru, obrazovnom sustavu, javnom prostoru i
društvu’, kaže Andabaka.
Anketa potvrdila loše stanje
To su, dalje objašnjava, potvrdili i brojni odgovori članova
strukovnih udruženja primljeni putem ankete koju je HDLU uputio
samostalnim umjetnicima (poput članova Hrvatske zajednice
samostalnih umjetnika), zaposlenim (u drugom zvanju, npr. na
Akademiji likovnih umjetnosti) i nezaposlenim umjetnicima, a koju
su trebali ispuniti do 20. kolovoza, kako bi udruženje do 1.
rujna bilo spremno izaći s najvažnijim prijedlozima za sadržaj
zakona. Krajnji rok za predaju odgovora bio je 15. rujna.
Pomoć honorarcima
Kad je najavila početak rada na novom zakonu o umjetnicima,
ministrica Nina Obuljen Koržinek rekla je kako bi on najviše
trebao pomoći honorarcima jer je njih najviše i pogodila porezna
reforma koja je na snazi od početka ove godine. Prema njoj je,
podsjetimo, uvedeno plaćanje obaveznih doprinosa na autorske
naknade, odnosno honorare.
‘Ono što je dogovor između ministra financija i mene jest da u
Ministarstvu kulture tijekom ove godine temeljito razmotrimo i
iziđemo s prijedlogom Zakona o umjetnicima koji će drugačije
urediti položaj umjetnika, koji će na kvalitetniji način urediti
određene registre. Kad budemo imali (riješen) taj preduvjet, moći
ćemo puno lakše razgovarati s Poreznom upravom o različitim
poreznim tretmanima koji su potrebni, koje imaju i sve europske
zemlje, i vjerujem da ćemo uspjeti u tome razgovoru napraviti
sustav koji će biti puno povoljniji za umjetnike od onoga što je
bilo do uvođenja doprinosa na autorske honorare’, rekla je tada
ministrica Obuljen Koržinek.
Iz Ministarstva kulture tvrde da je u tijeku evaluacija
prijedloga koje su im uputili predstavnici različitih strukovnih
udruga, a da slijedi formiranje radne skupine za izradu zakona.
Pri njegovoj izradi radit će se otvoreno i participativno,
obećavaju, doznaje
Tportal.
