Na Budimu kod Posedarja pronađen novac mitske Korkire, jedinstven u svijetu.
Kada danas u ruke uzmemo kovanicu neke valute, njena vrijednost
obično je neznatna. Mali prostor dovoljan je za tek nekoliko
informacija – državu kojoj pripada, vrijednost, godinu kovanja te
poneki simbol na poleđini.
Novci iz dalje prošlosti sasvim su druga priča. Često vrijede
znatno više nego su vrijedili u vrijeme kada su bili u optjecaju,
znaju biti unikatni, a s malog prostora lica i naličja – aversa i
reversa – dade se pročitati više povijesnih podataka nego iz
nekih udžbenika.
Jedan takav numizmatički nalaz nedavno je došao u ruke Mate
Ilkića, docenta na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru,
kojem je na prvi pogled bilo jasno o čemu se radi. To je novac
jadranske Korkire, površinski nađen na gradini Budim kod
Posedarja, te je njezin prvi nalaz u Liburniji, a općenito tek
šesti, uključujući i jedan za koji se već odavna zna samo preko
spomena u stručnoj literaturi. K tomu, budimski primjerak iznimno
je značajan i zato što prema prikazu na reversu pripada vrsti
koja do sada nije bila poznata.
Ovaj iznimno zanimljiv numizmatički nalaz jadranske Korkire, prvi
takav nakon više od 100 godina, Ilkić je objavio u najnovijem
broju Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, vrsnom
glasilu Arheološkog muzeja u Splitu. Aversnim prikazom glave
Apolona istovjetan je otprije poznatim nalazima. No, od njih se
razlikuje reversnim sadržajem, gdje se, uz prikaz klasa pšenice,
prvi puta javlja legenda KOP. Taj numizmatički nalaz iz
helenističkog razdoblja s budimske gradine pripada među
najstarije novce koji su bili u optjecaju na području južne
Liburnije. Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru darovao ga
je Pero Kožul, mještanin Ražanca. Inače, taj zaljubljenik u
kulturnu baštinu zaslužan je i za otkriće arheoloških tragova
keramičarske radionice u priobalju uvale Plemići nedaleko od
Ljupča, za sada jedinstven lokalitet takve vrste iz rimskog
razdoblja sa šireg zadarskog područja. Zbog svoga entuzijazma,
Kožul je primjer izvrsne suradnje s arheolozima.
“Sredinom 2014. saznao sam za stari novac koji je slučajno nađen
tijekom razminiranja minski sumnjivog Budima, goleme liburnske
gradine koja se početkom Domovinskog rata nalazila na prvoj crti
bojišnice. Naime, za potrebe dokumentiranja numizmatičke građe s
područja sjeverne Dalmacije tada mi je iz jedne zadarske privatne
zbirke bio ustupljen novac, uz napomenu da ga je na tom
arheološkom lokalitetu, oko jednog kilometra južno od Posedarja,
uz brojne druge nalaze pronašao jedan pirotehničar podrijetlom iz
Požege. Kasnije, koncem te godine i tijekom sljedeće uspio sam
dokumentirati još niz raznovrsnih numizmatičkih nalaza s gradine
Budim, koji su završili u različitim privatnim zbirkama. Većina
numizmatičkih nalaza pripada predcarskom razdoblju, među kojima
dominiraju oni Kartage i Numidije. U više primjeraka zastupljen
je i novac Egipta, južne Italije i Sicilije te Rimske Republike.
Nađeni su i novci ilirskog vladara Baleja. Slijedi ponešto
rimskog carskog novca te onoga iz srednjega i ranoga novog
vijeka. Prema toj numizmatičkoj građi život na gradini Budimu
tekao je u kontinuitetu od mlađega željeznog razdoblja pa sve do
približno 18. stoljeća”, istaknuo je Ilkić.
Novac jadranske Korkire cirkulirao je na znatno širem području,
nego što se to ranije moglo pretpostavljati. Pomorskom trgovinom
dospio je, doduše u skromnom broju, i u Liburniju. Datira negdje
iz 3. stoljeća prije Krista, i to možda iz prvih desetljeća
njegove druge polovice. Novac s liburnske gradine Budim iskovan
je od bakrene slitine. Na aversu je arhaični prikaz mlade,
golobrade i ovjenčane glave koja upućuje na Apolona. Glavnu
novinu na novcu s Budima čini kratica KOP na reversu, čija grčka
slova teku retrogradno, te se odnose na KOPKΥΡΑΙΩΝ.
Ilkić ističe kako arheolozi, nažalost, još uvijek nisu uspjeli
locirati položaj naselja na otoku Korčuli iz helenističkog
razdoblja kojemu bi pripadalo ime s novca, iako bi vjerojatno
trebalo biti na području današnje Lumbarde. Aversni prikaz
Apolona upućuje na grčke koloniste, jer je taj bog bio, među
inim, zaštitnik njihovih gradova. No, tko god oni bili, čini se,
intenzivnije su se bavili poljodjelstvom, što sugerira prikaz
klasa pšenice na reversu njihova novca.
Budimski nalaz novca jadranske Korkire važan je doprinos
numizmatičkoj topografiji i tipologiji. Također, on ukazuje na
kulturne i trgovačke veze između liburnskih zajednica iz sjeverne
Dalmacije i grčkih kolonista na južnom Jadranu, o čemu se inače
jako malo zna.
Raniji nalazi iznimno rijetkog novca jadranske Korkire čuvaju se
u Berlinu, Splitu i Zagrebu. Njima se odnedavna priključio i
Zadar, gdje je budimski nalaz, uz ostalu numizmatičku građu
pronađenu u brojnim arheološkim istraživanjima diljem sjeverne
Dalmacije, potaknuo osnivanje numizmatičkog kabineta na Odjelu za
arheologiju zadarskog Sveučilišta, što je ideja vrijedna pohvale.
