Novo istraživanje fosila krapinskih neandertalaca pokazalo je da su ti drevni ljudi još prije 130.000 godina obavljali određene popravke na zubima koji se mogu smatrati najranijim dosad pronađenim zubarskim radovima.
“Na zubima se vide tragovi svojevrsnih čačkalica od bilja ili od
kostiju s kojima su čistili zube i olakšavali si zubobolju”,
rekla je za Index Davorka Radovčić iz Prirodoslovnog muzeja u
Zagrebu, koautorica studije objavljenje u časopisu Bulletin of
the International Association for Paleodontology.
Uz jasno vidljive ogrebotine, na zubima su pronađeni i tragovi
obrade.
“Među ostalim pronašli smo da je jedan od zuba neandertalca krivo
rastao i gurao druge zube. Kako bi otklonili neugodu koju je
uzrokovao, neandertalci su namjerno otkrhnuli neke njegove
dijelove”, pojasnila je Radovčić (slika gore).
U novom istraživanju koje je vodio David Frayer s University of
Kansas, analizirana su četiri zuba lijevog dijela donje čeljusti.
Rezultati govore u prilog brojnim drugim nalazima koji su
pokazali da su neandertalci bili vrlo inteligentni, da su imali
gen FOXP2 povezan s jezikom, odnosno govorom te da su imali
razvijeno apstraktno razmišljanje, na što ukazuju umjetnički
obrađeni predmeti poput orlovih pandži pronađenih također u
Krapini.
“Naša studija pokazuje da su si znali olakšavati boljke. To nije
pokazatelj simboličkog mišljenja, ali je još jedan dokaz da su
bili inteligentni i ponašali se praktično kao ljudi”, kaže
Radovčić.
O rezultatima nove studije raspisali su se brojni svjetski
mediji, od Daily Maila preko Independenta do Science Dailyja.
Moderni ljudi i neandertalci razišli su se na evolucijskom stablu
prije nekih 300 do 500 tisuća godina. Prvi ostaci neandertalaca
pronađeni su 1856. godine u njemačkom rudniku Neandertal po kojem
su dobili ime. Živjeli su na ograničenom području koje se
protezalo od zapadne Europe pa do središnje i sjeverne Azije.
Bili su nižeg, ali snažnijeg rasta, uglavnom do 168 cm. DNA
neandertalaca i suvremenih ljudi podudara se od 99,5 do 99,9
posto. Parili su se sa suvremenim ljudima tako da svi ljudi izvan
Afrike imaju između jedan i četiri posto neandertalskih gena.
Izumrli su prije 30 do 40 tisuća godina.
Radovčić tumači da su oruđe za čišćenje zubi najvjerojatnije
izrađivali od bilja te eventualno od kostiju.
“Oni su trančirali meso tako da su imali krhotine životinjskih
kostiju koje su im mogle poslužiti za čišćenje zubi. Tragovi su
osobito duboki na zubima jedne osobe što vjerojatno znači da je
nju mučila neka zubobolja”, kaže Radovčić.
Tragovi na zubima u novoj studiji otkriveni su pod mikroskopom, a
postoje jasni dokazi da su neki od njih nastali prije smrti.
Neki raniji fosilni nalazi pokazali su da su praljudi koristili
čačkalice još prije dva milijuna godina, međutim ovaj krapinski
prvi je na kojem se javljaju kozistentni tragovi rada na samim
zubima.
“To se podudara sa slikom prema kojoj su neandertalci bili
sposobni modificirati svoj okoliš uz pomoć oruđa”, rekao je
Frayer.
“Bilo da su napravljene kostima, biljkama ili nečime drugim,
ogrebotine i krhotine na zubima pokazuju da su neandertalci
radili nešto u svojim ustima kako bi otklonili bol”, rekao je
Fayer
