"Alkemičari su težili otkriću pratvari, što se može usporediti s današnjim traganjem za Božjom česticom", rekao je Kusić, podsjetivši na zasluge koje za popularizaciju znanosti ima autorica knjige, Snježana Paušek-Baždar, istaknuta povjesničarka znanosti, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, redovita profesorica Povijesti kemije na Odjelu za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
“Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća”, prva
knjiga posvećena hrvatskim alkemičarima koji su dosad bili
neistraženi dio hrvatske povijesne, prirodnofilozofske i
prirodoslovne baštine, predstavljena je u utorak u palači
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
To djelo Snježane Paušek-Baždar opisuje i vrednuje doprinos
hrvatskih alkemičara u europskom kontekstu, kroz spise i
djelovanje koji pokazuju koliko su bili su bili nezaobilazni
stvaratelji europske civilizacije.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić smatra da su alkemičari
odigrali važnu ulogu u razvoju znanosti jer su pridonijeli tome
da se spekulacije nadomjeste eksperimentima.
Paušek-Baždar je kazala kako je prvi poznati hrvatski alkemičar
bio Petar Bono iz Pule koji je 1330. napisao raspravu “O
zlatu i kamenu mudraca”, a alkemijom se bavila i
rimsko-njemačka carica i hrvatska kraljica Barbara Celjska,
poznata kao Crna kraljica.
“Radilo se o prvoj ženi alkemičarki nakon Marije Židovke
iz Aleksandrije iz prvog stoljeća”, napomenula je.
Dodala je kako su alkemičari, počevši od Platona i Aristotela,
tragali za pratvari, smatrajući da unatoč stalnim mijenama
prirode postoji nešto što je vječno i nepromjenjivo, a što se
može otkriti proučavanjem prolaznih tvari.
Recenzentica knjige Erna Banić-Pajnić istaknula je veže alkemije
i filozofije, budući da su alkemičari sebe smatrali filozofima i
tragali za kamenom mudraca (lapis philosophorum).
Ustvrdila je kako je alkemija još nedovoljno istražena jer djela
alkemičara nije lako protumačiti zbog čestog korištenja alegorija
i simbola.
Za recenzenta, akademika Lea Klasinca, “fascinantno je
kako su alkemičari koristili teoriju o postojanju četiri elementa
– vatra, voda, zemlja i zrak, za pronalaženje željene tvari,
naročito zlata”.
Knjigu su objavili objavili Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti i Školska knjiga.
