Povijest ljudske evolucije mogla bi se početi pisati iznova jer su znanstvenici u Europi otkrili fosile koji ukazuju na to da se čovjek razdvojio od majmuna na tom kontinentu, a ne u Africi, javljaju agencije
Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski
razdvojili od majmuna prije sedam milijuna godina u središnjoj
Africi, gdje su hominidi zatim živjeli idućih pet milijuna godina
prije nove faze evolucije.
Znanstvenici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih
stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su
stari 7,2 milijuna godina.
Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus
freybergi, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u
Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida.
Međunarodna skupina znanstvenika tvrdi da to otkriće potpuno
mijenja ljudsku povijest i posljednjeg zajedničkog rođaka
čimpanze i ljudi, takozvanu evolucijsku kariku koja nedostaje,
svrstava na područje Balkana.
Čimpanze su najbliži živući srodnici ljudima jer s njima dijele
95 posto gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika objema
vrstama središnja je i najvažnija rasprava paleoantropologije.
U doba prije više od sedam milijuna godina klimatske promjene
pretvorile su istočnu Europu u otvorenu savanu što je prisililo
majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prijelazom na
dvonožnost, pišu znanstvenici u časopisu Plos One.
“Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima
na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake”, rekao
je profesor Nikolaj Spasov s Bugarske akademije znanosti.
“Graecopithecus nije majmun. On je hominid i izravan je
predak čovjeku. Njegova je prehrana povezana s relativnom suhom i
čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke
kutnjake i gustu caklinu”, kaže Spasov.
Znanstvenici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa,
donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske.
Koristeći se računalnom tomografijom uspjeli su vizualizirati
unutarnje strukture fosila i ustanovili da su korijeni
pretkutnjaka bili povezani.
“Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena
korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomični su povezani, što
je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta
praljudi”, rekla je voditeljica istraživanja,
profesorica Madelaine Boehme sa svučilišta u Tuebingenu.
To sugerira je da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko
stotina tisuća godina stariji od najstarijeg afričkog hominida,
otkrivenog u Čadu.
“To nam omogućuje da razdavanje ljudi od majmuna
smjestimo u Europu”, rekao je paleoantropolog David
Begun sa sveučilišta u Torontu.
Tijekom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti,
što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s
kontinenta na kontinent.
“Bude li prihvaćena, ova teorija će izmijeniti početak
ljudske povijesti”, rekla je profesorica Boehme.
Naravno, ima i skeptičnih.
“Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Europi,
ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lubanja i
parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u
Afriku”, kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodoslovnog
muzeja u Londonu.
“Bio bih vrlo oprezan u suprostavljanju spoznaja iz
izoliranih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u
Africi”, zaključio je.
