Od najboljih novih filmova do remek-djela prošlosti" - tako bi se ukratko mogao opisati program 27. Animafesta koji pokriva sva područja animiranog filma, dok će se njegov tematski program usmjeriti na vezu stripa i animacije
Ovogodišnje izdanje Svjetskog festivala animiranog filma –
Animafest Zagreb održat će se od 5. do 10. lipnja u kinima Europa
i Tuškanac te u ponovno otvorenoj Kinoteci.
U natjecateljskim, tematskim i retrospektivnim programima bit će
prikazano više od 300 filmova, uz bogati popratni program,
izložbe, radionice, predavanja, znanstveni simpozij, prezentacije
škola, predstavljanja knjiga, site-specific filmovi, Animafest
Open Airovi u gradskim parkovima i ulicama.
Filmovi za konkurenciju odabrani su između njih više od 1600
prijavljenih iz 76 zemalja svijeta, od čega ih je 800 konkuriralo
za središnje Veliko natjecanje kratkometražnog filma.
Odabrana su 44 filma među kojima, u kontekstu nacionalnih
kinematografija, dominira Francuska s devet uradaka. Slijede
Poljska, Njemačka, Kanada te SAD s po tri filma, a kao posebnu
zanimljivost organizatori ističu dobru zastupljenost
skandinavskih kinematografija.
Neki od odabranih filmova uz pomoć kompjutorske animacije,
estetike videoigara i njezinog miješanja s klasičnim tehnikama
stvaraju jedinstvene vizuale (“Amalimbo”, “Martin plače”,
“Rugoba”, drugi istražuju digitalni izričaj (“Orogeneza”,
“Promjena” ili pak podsjećaju na ‘chat’ kulturu i prva
stvaranja cyber identiteta (“Bujica ljubavi”).
Nasuprot digitalnim postupcima i temama, velik broj autora i
autorica okreće se klasičnom crno-bijelom crtežu, književnim
predlošcima i prošlosti animiranog medija.
Za ljubitelje bajki tu je “Među crnim valovima”, za poklonike
noira “Pivo Charlesa Bukowskog, a modernističkom književnošću
nadahnuta je “Praznina”, dok se među SF radovima izdvajaju
“Crnilo” i “Želim da Pluton opet bude planet”.
Veliko natjecanje donosi i duhovite naslove “Glave na kup”,
“Lov”, “Siva buka”, “Analysis Paralysis”, “Šest Peterovih bogova
abecede”, te djela raskošnih boja u moru crno-bijelih filmova,
“Usred ljeta” i “Vila s borovima”.
U temu ovogodišnjeg Animafesta, vezu stripa i animiranog filma,
uklapa se “Decorado” vodećeg španjolskog animatora Alberta
Vázqueza.
Žensko pismo zastupaju filmovi “Nemoguće figure i druge priče
II”, stop animaciju “Cerulija” i “Zaboravljeni razlog”, puteni
stil “XOXO – zagrljaji i puse”, dok se “Zdravo, stranče”
najavljuje kao “emocionalno pobuđujuća, koketna minijatura”.
Hrvatski filmovi u Velikom natjecanju kratkometražnog filma
Jedan od najzanimljivih ovogodišnjih hrvatskih naslova u
konkurenciji je “Ježeva kuća”, treći animirani film Eve
Cvijanović. Nadahnut je poemom Branka Ćopića koja je adaptirana u
stop animaciju filcanih lutaka u suradnji Bonobostudija i jedne
od najcjenjenijih svjetskih animacijskih institucija National
Film Board of Canada.
Film na Animafest stiže ovjenčan s nagradom Berlinalea, a potom
nastavlja festivalski put u Annecyju.
Tu je i “Aerodrom” švicarsko-hrvatske animatorice Michaele
Müller, majstorice crtanja i slikanja na staklu koja tom tehnikom
opisuje tjeskobnu vrevu zrakoplovnih luka, suptilno pripovijeda
bojama i pokazuje zašto je diljem Europe smatraju jednom od
najboljih predstavnica ove zahtjevne animacijske metode.
Na Animafest, gdje je njezin film 2014. nagrađen Nagradom
publike, vraća se i jedna od najuspješnijih slovenskih
animatorica Špela Čadež, čija se “Noćna ptica” odlikuje
izvanrednim osvjetljenjem i dočaravanjem vožnje u alkoholiziranom
stanju te oporim humorom pri praćenju lika s društvene margine,
stoji u najavi.
U filmu Danijela Žeželja “Crvenkapica Redux” protagonistica
poznate bajke zalutala je u postindustrijsku pustu zemlju,
predstavljenu fascinantnim crno-bijelim crtežom najboljeg
stripovskog zaleđa umjetnika svjetskog glasa.
Estonsko-hrvatska autorica Chintis Lundgren predstavlja film
“Manivald”, također u koprodukciji s NFB-om, koji je
humorno-metaforička moderna basna o doživljajima povučenog gay
lisca, izvedbeno slična njezinom iznimno uspješnom “Životu s
Hermanom H. Rottom”.
Majstor lutka filma Božidar Trkulja donosi “Posljednji izazov”,
humorni fantasy s klasičnom žanrovskom lepezom likova i
bogatstvom urnebesnih aluzija, što je ujedno prvi film Studija za
stop animaciju Zagreb filma koji na ovogodišnjem Animafestu
doživljava novi procvat svoje glasovite produkcije.
Dugometražna produkcija s devet raskošnih produkcija
Dugometražni animirani film ove je godine zastupljen s devet
raskošnih produkcija iz Kine, Japana, SAD-a, Kanade, Velike
Britanije, Francuske, Švicarske, Belgije.
Prikazat će se dirljiva ljubavno-obiteljska fantazija robinzonske
premise “Crvena kornjača” Michaëla Dudoka de Wita iz studija
Ghibli te “Moj život kao tikvica” o gorko-slatkom životu u domu
za nezbrinutu djecu i još jedan robinzonski film, ovoga puta u
ambijentu primorskog gradića, “Louise na obali” Jean-Françoisa
Laguioniea.
Tu su još fovistička adaptacija bajke braće Grimm “Djevojka bez
ruku”, antiratni anime “U ovom kutu svijeta”, crnohumorni
gangsterski neo-noir “Ugodan dan!”, obiteljski film o ozbiljnim
temama “Moji psi JinJin & Akida”, novi film Billa Plymptona i
Jima Lujana “Osveta” te “Pod poplavom”, priča o jednoj
tvrdoglavoj obitelji iz gotovo postapokaliptičnog Missourija.
Studentsko natjecanje tradicionalno donosi pogled u sutrašnjicu
animacije i prostor njezine potpune slobode, nerijetko s
radikalnim djelima mladih autora koje zanimaju teme seksualnosti
i tijela, koji su predstavljeni stilovima i tehnikama
nadrealizma, postimpresionizma, primitivizma te geg-crtića i 3D
animacije te često vizualno spektakularni.
Ove godine, s pet filmova, dominiraju francuski filmovi, dok se
iz Hrvatske natječu tri filma “Proces” Lucije Bužančić, koji
animacijom razgolićuje studij filma, “Stranac u mojoj glavi”
Petre Balekić, inspiriran fabulom Camusova Stranca, ali i
Munchom, Kurosawom te “Kut” Lucije Mrzljak,
geometrijsko-minimalističko, ali i figurativno poigravanje s
percepcijom poznatih obrisa i linija koje podsjeća na La Lineu.
U toj će kategoriji biti dodijeljena Nagrada za najbolju školu
animacije praškoj FAMU, kojoj se priređuje i posebna
retrospektiva u programu Škole animacije, dok je druga
institucija kojoj će se iskazati ta počast The Animation Workshop
(TAW) iz danskog Viborga.
Hrvatski filmovi i u svom posebnom natjecanju
Osim u velikom i studentskom natjecanju o plodnoj godini za
hrvatsku animaciju svjedoči i Natjecanje hrvatskog filma, koje
donosi i završetak znanstvenofantastične trilogije Dalibora
Barića “Astronaut od perolaka” te feministički film s estetikom
videoigara “Gamer Girl” Irene Jukić Pranjić.
Kao duhoviti introspekcijski metafilm najavljuje se “Šumska
bajka” Franka Dujmića, a kao u mitologiji poduprt,
groteskno-ironični horor, film “Haron” Alena Vukovića.
Film “Mišo i Robin – Kampiranje” Denisa Alentija i Vjekoslava
Živkovića predstavlja vrhunce suvremenog edukativnog dječjeg
filma, a “Naši problemi” Ivana Radovića poticaj je na vedru
radost življenja i zanemarivanje sitnih problema.
Autor ovogodišnje službene ilustracije i špice Animafesta, mladi
splitski animator Goran Radošević, predstavlja se filmom “Treći
zakon”.
Tematski program: adaptacija stripa u animirani film
Ovogodišnji tematski program Animafesta posvećen je odnosu
animacije i stripa koji koriste slične likovne jezike i govore
kombinacijom crteža i dijaloga. Premda između tih medija postoje
i važne razlike, značajan se broj strip-autora okušao u
animaciji, po predlošku grafičkih romana napravljeni su globalno
uspješni animirani filmovi, a nemali broj strip-serijala nastao
je nakon filmskih uspješnica.
Festival će podsjetiti na neke od ponajboljih ostvarenja vezanih
uz temu, kultne dugometražne “Mačak Fritz”, “Divlje religije” i
kratkometražne filmove u izboru priznatih stručnjaka (Amid Amidi,
Jens Meinrenken, Daniel Šuljić), selekciju hrvatskih strip-autora
koji su se okušali u mediju animacije (Milan Trenc, Danijel
Žeželj, Nedeljko Dragić, Joško Marušić) te izložbu motion comicsa
u galeriji ULUPUH.
Na tu se temu nadovezuje se i retrospektivni program “Majstori
animacije”, u kojem se prikazuju opusi nizozemskog redatelja,
glazbenika i vizualnog umjetnika Rosta te dobitnika Nagrade za
životno djelo Animafesta 2017 Borivoja Dovnikovića – Borde.
Ususret festivalu na Medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti
od 23. svibnja prikazuju se trokanalni site-specific animirani
radovi iz jedanaest zemalja u natjecateljskom programu “Animation
goes MSU!”.
Tradicionalni posebni i PRO programi uključuju animirane
videospotove u izboru umjetničkog ravnatelja festivala Daniela
Šuljića u programu “Kino za uši”, nominirane za nagradu Cartoon
d’Or, Radionicu izrade računalnih videoigara.
Održat će se i znanstveni skup Animafest Scanner IIII koji za
cilj ima stvaranje sinergije teorijskog i praktičnog diskursa te
susret i razmjenu ideja između autora animiranih filmova i
znanstvenika.
Skup se također bavi vezom stripa i animacije te promjenama u
svijetu festivala animacije, psihološkom tematikom i novim
medijima, a glavna predavačica je dobitnica Animafestove Nagrade
za izniman doprinos proučavanju animacije 2017. Maureen Furniss,
američka autorica, povjesničarka i teoretičarka animiranog filma.
Posebna pozornost najmlađim posjetiteljima
Festival posebnu pažnju posvećuje svojim mladim i najmlađim
posjetiteljima te njihovim roditeljima, uz filmove organizira
zabavne i poučne radionice, Natjecanje filmova za djecu, bogat
Obiteljski program te besplatne programe smještene u kulturne
centre zagrebačkih četvrti, kroz program “Animafest u Vašem
kvartu”.
Medijska psihologinja svrstala je radove u četiri dobne
kategorije, koje su naznačene uz svaki film.
Ovogodišnje Natjecanje filmova za djecu u središte postavlja
djevojčice i dječake koji u sebi nenadano otkrivaju snagu za
promjenu svijeta koji ih okružuje.
Tu su i nježne priče o prijateljstvu mladih junaka koji se s
nedaćama nose uz pomoć sitnih trikova i velikog srca, dok
Obiteljski program poziva na izbor klasičnih ruskih bajki
adaptiranih u animirane filmove, kratkometražne programe među
kojima se svakako izdvaja “Grubzon”, te dugometražni film “Put na
sjever” o istraživanju Sjevernog pola.
Organizira se i poseban program izvan kinodvorana, s čak sedam
događanja na otvorenom, koji će se održati od već od 27. svibnja
u parkovima Zrinjevac, Ribnjak, Gradec i Art Park, gdje će se
prikazivati filmovi “Perzepolis”, “Avril i izmišljeni svijet”,
“Čarobna planina”, “Kraj igre”, “Corto Maltese u Sibiru”, “Late
Night Work Club: Strangers”, “Divlje religije”.
Festival donosi i još jednu novost, tzv. animacikliranje gradskim
ulicama koje kreće 20. svibnja u sumrak iz parka Tuškanac i
završava na Zrinjevcu. Animacikl se sastoji od dvosatne vožnje
gradom u koloni koju predvode četverocikli opremljeni
projektorima koji prikazuju klasične, višestruko nagrađivane
filmove tematski vezani uz bicikle, “Susret u Bellevilleu”, “Moj
Moulton i ja”, “Velodrool” i “Otac i kći”.
