Izložba će biti otvorena 22. svibnja u 20 sati u Kući za ljude i umjetnost Lauba, ulica Baruna Filipovića 23a, 10000 Zagreb, a bit će otvorena za posjetitelje do 25. svibnja
Postavljanje izložbe su svojom podrškom omogućili
Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, Web2Print,
Printera i Pandur Theaters.
Tomaž Pandur bio je jedan od najznačajnijih
suvremenih kazališnih redatelja koji je svojim radom i suradnjom
s Hrvatskim narodnim kazalištem, Dubrovačkim ljetnim igrama i
drugima trajno obilježio i pridonio hrvatskoj kazališnoj sceni.
Publika i danas ima snažna sjećanja na prepoznatljivu Tomaževu
estetiku i kazališni jezik, a umjetnici koji su imali prilike
raditi s njim sjećaju se njegovog vizionarstva te jedinstvenog
procesa izgradnje kazališnog narativa i slike u upečatljive,
zaokružene te uvijek nove cjeline.
O fotografijama Aljoše Rebolja, dio kojih
ćete imati priliku vidjeti u ovoj izložbi, Tomaž je u Madridu u
srpnju 2010. godine zapisao:
Što osvjetljava naše snove koji se
odvijaju u potpunoj tami, zatvoreni iza naših
očiju? Sjećanje na svjetlost
koje više nema, ili svjetlost
budućnosti koju posudimo kao avans protiv
sutrašnjega dana koji tek treba svanuti?
Vidiš trenutke koji bi bili
izgubljeni u vremenu kao suze na
kiši da ih nisi ulovio u pravom,
svetom času i isklesao ih u
slike – arhetipske, praiskonske slike
koje obitavaju u mom kazalištu. Slike koje
nikad prije nismo vidjeli. Heksagram trenutka. Uvida u centar
vremena.
Entitet vremena u kazališnom prostoru
postaje: vrijemeprostorkazalište, vrijemeprostor ekstrahirane
matrice, čist čin
koji u utjecajima emotivnih stanja otkriva
mirnoću u pokretu, a u
mirnoći trajni pokret. Tijelo daje konture
profilu vremena. Mi nismo jedini koji gledaju u
oči ove nepokolebljive
prošlosti i budućnosti.
Vrijeme sjećanja. Slike misli u pokretu,
prenosive u vječnost.
Tvoje fotografije, tvoje “skulpture
vremena” ispred nas su slike iz
kozmičke matrice, sjećanja na
možebitnu budućnost,
pejsaži aktivnih misli koje nevjerojatnom
brzinom putuju kroz zrak – nijemi
zrak, sastavljen od slika.
Fotografiraš svijet kojeg
poznaješ,
fotografiraš svijet kojeg
stvaraš. Tvoje vrijeme i tvoja
sjećanja teku, jedno u drugo. U fotografije
stvarnosti koje postaju Kazalište.
