Sedlarov film, poručuju predstavnici Židova, Srba i antifašista, obiluje falsifikatima i lažima
Predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine i
Antifašistička liga Hrvatske uputili su pisma gradonačelniku
Milanu Bandiću i predsjedniku i zastupnicima Gradske
skupštine sa zahtjevom da odbiju dodijeliti Nagradu Grada Zagreba
redatelju Jakovu Sedlaru zbog njegova “glasnog, upornog i
dubokog historijskog revizionizma”.
Sedlarova revizionistička stajališta, ističe se u
pismu, naročito su prisutna u
njegovu prošlogodišnjem filmu “Jasenovac – istina”, koji je
izazvao zgražanje ovdašnje i međunarodne javnosti. U tom je filmu
koncentracijski logor smrti prikazan kao radni logor te su
“umanjene i obezvrijeđene žrtve Jasenovca, negiran Holokaust i
genocid počinjen od ustaškog režima”.
Sedlarov film “obiluje falsifikatima i lažima”
Sedlarov film, poručuju predstavnici Židova, Srba i
antifašista, obiluje falsifikatima i lažima kojima se tvrdi da je
pravi logor smrti u Jasenovcu nastao tek nakon Drugog svjetskog
rata, o čemu ne postoje nikakvi dokazi.
“Dodjelom nagrade Grada, Skupština bi pokazala svoje slaganje s
takvim opasnim stavovima i potakla jačanje historijskog
revizionizma. Našu zemlju time bi se svrstalo među one u kojima
fašizam jača i zabrinjava cijelu demokratsku Europu”,
kaže se u pismu koje potpisuju predstavnica židovske
nacionalne manjine Grada Zagreba Sanja
Tabaković, predsjednik Koordinacije židovskih općina u
Republici Hrvatskoj Ognjen Kraus, predsjednik Srpskog
narodnog vijeća Milorad Pupovac i predsjednik Vijeća
srpske nacionalne manjine Zagreba Saša Milošević.
Potpisnici podsjećaju da se odluka o nagradi
donosi točno na dan kada su ustaše prije 72 godine započele
uništavanje Jasenovca, a tri dana prije obljetnice proboja
preživjelih logoraša.
“Iskreno se nadamo da ona neće biti dodijeljena čovjeku koji
tvrdi da tog koncentracijskog logora zapravo nije bilo. To nije
samo suprotno povijesnim činjenicama, već je suprotno moralnoj
obavezi i povijesnoj odgovornosti da se zločin takvih razmjera i
takva karaktera ne zaboravi i ne ponovi. Nagrađivanje čovjeka bez
takva moralnog osjećaja i bez takve povijesne odgovornosti
neminovno će biti shvaćeno kao legitimiranje onog što je zakonom
zabranjeno – negiranje žrtava Holokausta i genocida”, poručuju
predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine.
Antifašistička liga u otvorenom pismu gradskim zastupnicima
podsjeća da je prije gotovo godinu dana podnijela kaznenu
prijavu protiv Sedlara zbog “flagrantnih krivotvorina i laži
iznesenih u njegovom dokumentarnom filmu ‘Jasenovac – istina'”.
Podsjećaju da se u filmu iznose “ničim potkrijepljene
tvrdnje da su od 1945.–51. komunističke vlasti pogubile u
Jasenovcu znatno više žrtava nego NDH od 1941.–45., prikazuju se
pisma Pavelića Budaku koja su napisana za potrebe filma, a u
stvarnosti ne postoje, prikazuje se slika ‘Vjesnika’ s
velikim naslovom: ‘Mnoge leševe iz Jasenovačkog logora Sava
donijela do Zagreba'”…
U svijetlu navedenih i lako provjerljivih činjenica jasno je da
se tu ne radi o pravu na drugačije mišljenje nego o
namjernim podvalama i falsifikatima, nespojivim s elementarnom
profesionalnošću i moralom. Dodjela nagrade Zagreba čovjeku koji
se takvim podvalama i krivotvorinama služi bila bi sramota za
Skupštinu grada i obezvrjeđivanje same nagrade, ističe se u pismu
Antifašističke lige koje potpisuje Zoran Pusić.
Članovi Odbora za javna priznanja su Andrija Mikulić
(predsjednik), gradonačelnik Milan Bandić, Ana Stavljenić
Rukavina, Jelena Pavičić Vukičević, Romano Bolković, Aleksandra
Kolarić, Josip Tica, Josip Petrač i Robert Balić.
Obrazloženje nagrade
U obrazloženju dodjele nagrade Sedlaru Odbor ističe da je “vrlo
uspješno režirao 28 predstava u profesionalnim kazalištima i
grupama u Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Novom Sadu, Somboru,
Tuzli, Mariboru i Mostaru, koje su prikazivane u Europi i svijetu
te producirao i režirao više od 70 filmova koji su
prikazivani na mnogobrojnim festivalima i TV postajama”.
Surađivao je, dodaje se , “s najboljim hrvatskim glumcima te
nekim svjetskim zvijezdama (Martin Sheen, Nastassja Kinski,
Armand Assante…)” i dobitnik je mnogih “hrvatskih i
međunarodnih nagrada pa i nagrade za kulturu političkog dijaloga
na svjetskom festivalu u Veneciji 2004. za film ‘Jeruzalemski
sindrom’, koji je režirao sa sinom Dominikom”.
U obrazloženju se podsjeća da se njegovih deset filmova
nalazi u arhivu najpoznatijeg muzeja Holokausta Yad Vashem u
Jeruzalemu, dok su tri filma u Muzeju dijaspore u Tel Avivu
te da je bio prvi hrvatski kulturni ataše u New Yorku
(1996.-2000.).
Osim Sedlara ove su godine za Nagradu Grada Zagreba predloženi
Auto Hrvatska d.d., akademik Josip Božičević, profesorica u
Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji (XV. gimnazija) Dubravka
Brezak Stamać, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva
Mislav Grgić, specijalist ortopedije i traumatologije Robert
Kolundžić, rektor crkve sv. Katarine i župnik crkve sv. Marka
Vladimir Magić, sportaš i magistar kineziologije Marijo Možnik,
predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač,
akademski slikar Dimitrije Popović, Prirodoslovna škola Vladimira
Preloga, dekan Zdravstvenog veleučilišta Krešimir Rotim, Ivan
Sikić i Zagrebačka filharmonija.
