Danas na Morskom utorku u Gradskoj knjižnici doznajte više o fascinantnom otkriću astronomske tablice u zadarskom dokumentu!
Kalendar svetog Krševana pronađen je 1968. u Bodlean Library
u Oxfordu, a da se radi o zadarskom dokumentu razvidno je iz
popisa svetaca zadarskih titulara.
Kao poseban prilog, kalendar sadrži tablice s astronomskim
podacima koji se inače koriste u orjentaciji na otvorenom moru.
Važna pojedinost kad je riječ o tablicama je ta da se radi o tek
trećem poznatom dokumentu te vrste (nakon Toledskih i Alfonskovih
tablica). Transkript je krajem osamdesetih izradio
dr.sc. Josip Balabanić, tada ravnatelj Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja, a preslik je, na inicijativu Udruge
kapetana i poručnika trgovačke mornarice iz Zadra, otkupio
Hrvatski državni arhiv pod ravnateljstvom dr. sc. Josipa
Kolanovića. Udruga je otkup financirala sredstvima koja je, kao
donaciju, dobila od Zagrebačke banke.
Tablice datiraju iz 1292. godinu, ali se iz astronomskih podataka
vidi da nisu rađene za Zadar nego vjerojatno za Sevilu u
Španjolskoj. Temeljem podataka iz tablica (prilagođenih
geografskoj širini Zadra) arhitekt Nikola Bašić osmislio je
kompleks Pozdrav suncu, a krajem 2015. autori transkripta
(dr.sc Balabanić i dr.sc.Kolanović), u suradnji sa
Zadarskim sveučilištem (dr.sc. Josip Faričić) pokrenuli su
izdavanja monografije “Kalendar svetog Krševana”, a u projekt su
uključili autora rada “Nautička analiza efemeridskog dijela
kalendara svetog Krševana” (dr. sc. Maksim Klarin). Na
tekstu monografije trenutno se obavljaju recenzije, a sve bi
moglo biti završeno do kraja godine ako recenzije budu pozitivne.
Uz navigacijski aspekt tablice su važne i zato jer ukazuju na
činjenicu da bi Zadar mogao biti jedan od najvažnijih centara
preko kojeg su se znanstvene spoznaje širile Europom sjeverno od
Pirineja.
Predaje dr. sc. Maksim Klarin.
