Izložba već tradicionalno promiče i potiče rad domaćih suvremenih umjetnika, a ove godine predstavlja se 29 radova
Izložba recentne hrvatske umjetničke produkcije, s djelima
tridesetak autora koji se natječu za HT nagradu za hrvatsku
suvremenu umjetnost, otvorena je u petak u zagrebačkom Muzeju
suvremene umjetnosti (MSU).
Na desetom, jubilarnom izdanju izložbe, koja već tradicionalno
promiče i potiče rad domaćih suvremenih umjetnika, predstavlja se
29 rada, od čega su tri pozvana autora i 26 izabranih na
natječaju između rekordne 243 prijave.
Pozvani su afirmirani umjetnici triju generacija i medijskih
izričaja – Duje Jurić, Igor Ruf i Davor Savincenti.
Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić je zahvalila svima koji su
ove godine prijavili svoje radove na natječaj, kojih je ove
godine bilo 243, kao i svima koji su pomogli u produkciji
izložbe. “Izložba je uzbudljiva i zanimljiva, donosi puno
interaktivnih i multimedijskih radova, pa vjerujem da će publika
iduća četiri tjedna u njoj uživati”, rekla je.
Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomaškovć podsjetio je kako se ta
tvrtka tradicionalno trudi “ispuniti svoju društvenu
odgovornost”. “U proteklih deset godina u hrvatsku kulturu smo
uložili više od 30 milijuna kuna, a za desetu obljetnicu HT
nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost smo napravili i prvi
digitalni muzej hrvatske suvremene umjetnosti, kako bismo je
približili što većem broju ljubitelja umjetnosti”, ustvrdio je.
Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić,
pozdavivši suradnju različitih institucija na tako vrijednim
projektima.
“Frizerski salon za brdo” posjetitelje uvodi u
izložbu
Za sam početak razgledavanja izložbe izabran je rad Igora Rufa,
“Frizerski salon za brdo”, multimedijalna instalacija u kojoj je
glavni protagonist brdo koje umjesto uobičajenog raslinja na sebi
ima kosu.
Multimedijsku instalaciju, rad “Nedefinirana divljina” izlaže i
Davor Savicenti, kojim otvara nova pitanja u svom mediju,
dok se treći pozvani autor Duje Jurić predstavlja ambijentom
“Pasaž”, što je “prolaz kroz specifičan vremenski i mentalni
diskurs koji predstavlja okidač za pretpostavku permanentne
promjene životnog procesa i transformacije kroz različita
doživljajna iskustva ega”.
Najveći broj ovogodišnjih izloženih radova su instalacije i
multimedijske instalacije, primjerice Viktora Popovića (Bez
naziva Arhiv ST3), Luke Kedže (E.A.T. 2017), Alema Korkuta
(Igračka), Fokus grupe (Herbarij), Irene Frantal
(“de+/-konstrukcija), te Daniela Kovača (Marina, Šiš i Simke).
Tu su i video radovi, video instalacije te filmovi istaknutih
umjetnika kao što su Darko Fritz (Novi Južni Zagreb), Igor Grubić
(Spomenik), Josip Pino Ivančić (mali čovik… ja ali o’čarano
kruženje …), Denis Krašković (Ništa me ne može iznenaditi),
Nadija Mustapić (Volim li svoj posao?) , Dan Oki (Razina s one
strane) te Renata Poljak (Partenza).
Predstavljene su tri fotografske serije – Tjaše Kalkan
(Dijalozi), Jasenka Rasola (Distopija) i Borka Vukosava
(Umiruće).
Izloženi su i crteži – Jelene Bando (Susreti u nestajanju), Ines
Matijević Cakić (Portret s kosom) te dvojca Marije Plečko i Petre
Orbanić (Tebi, o nama), slike Martine Grlić (Kolektivni snovi) i
Lea Kadelea (Kongres na Putu Svile: Između Druga Maoa i Gospodina
Bude), objekti Ivana Fijolića (Tvoje-moje), Lane Stojićević
(Parcela) i Vlaste Žanić (Inflatus Mobilus).
Izložba donosi i videoigru “Makh” Darka Masneca koja, smještena u
u nepoznatom apstraktnom svijetu, otvara pitanje videoigre kao
umjetničke forme, dok će se na medijskoj fasadi MSU-a prikazivati
rad “Brandscapes” Nevena Petrovića.
Trantow: odabrani radovi mogu potaknuti na
razmišljanje
U međunarodnom stručnom povjerenstvu su Snježana Pintarić kao
predsjednica, te članovi Nataša Ivančević (MSU Zagreb), Katrin
Bucher Trantow (Kunsthaus Graz), Rainald Schumacher (Office for
Art Berlin) i fotograf Ivan Posavec.
Po riječima Katrin Bucher Trantow, autorice teksta u katalogu, u
odabranim radovima krije se potencijal da u publici pobude
produktivan zanos i potaknu ju na razmišljanje, da utaru nove
putove i otkriju nove svjetove – formalno, pozivom na aktivno
sudjelovanje, ili pak sadržajno, propitivanjem povijesnih
aspekata ili u montaži i dopuni, odnosno u njihovoj međusobnoj
opreci.
“Digitalni sadržaji u digitalnom svijetu imaju osobitu prednost,
stoga je povjerenstvo sasvim svjesno nastojalo ravnopravno
ocjenjivati sve medije, no činjenica da je među ocjenjivanim
radovima ove godine osobito velik broj filmova i fotografija,
može se protumačiti kao odraz našeg društva koje pokreću
digitalni mediji”, ustvrdila je.
Trantow kaže kako se općenito može zapaziti da su radovi
obavijeni i prožeti određenom sjetom, a mogu se podijeliti u tri
poglavlja, “Rastanak od utopija”, “Theatrum mundi” i “Otpor”,
koja se međusobno nadopunjuju i upućuju jedno na drugo – neki su
“statični i poetski, drugi provokativni i aktivistički, a neki
pak apsurdni ili vizionarski”.
Izložbu tradicionalno prati katalog, a od ove godine i artt.hr
digitalni muzej, koji na jednom mjestu objedinjuje 335 radova
koji su sudjelovali u projektu proteklih deset godina.
Riječ je o digitalnoj dokumentaciji koja obuhvaća sve bitne
podatke o projektu, umjetnicima i predstavljenim radovima,
obrazloženjima nagrada, članovima žirija.
Izložba će biti otvorena do 9. travnja, a tada će se i znati
dobitnici ovogodišnjih HT nagrada. Stručno povjerenstvo dodijelit
će ih tri – prva iznosi 75 tisuća kuna, druga 45 tisuća i treća
40 tisuća kuna.
Otkupljeni radovi postaju dio fundusa MSU-a, dok Nagrada publike
nije otkupna već iznosi deset tisuća kuna koji su dobitniku
poticaj za daljnji rad.
