Na posljednjoj županijskoj skupštini u ovom mandatu održanoj u četvrtak, 9. ožujka 2017. godine jednoglasno je potvrđena odluka o dobitnicima županijskih nagrada
Dobitnik nagrade za životno djelo je ugledni hrvatski književnik,
slikar, fotograf i novinar Tomislav Marijan Bilosnić, danas
poznat i u svjetskim razmjerima, koji ove 2017. godine slavi 70.
obljetnicu života i 50. godišnjicu iznimno plodnog umjetničkog
rada.
Dobitnici godišnjih nagrada zlatni olimpijci: trener Edo Fantela,
jedriličari Šime Fantela i Igor Marenić, atletičar Stipe Žunić,
za znanost Ivan Župan i Tomislav Šarić, za humanost i plemenitost
Tanja Blaslov i Igor Blaslov, Udruga tehničke kulture Faust
Vrančić iz Obrovca, te Zračna luka Zadar u Zemuniku. Svim
dobitnicima čestitao je predsjednik skupštine Željko Lončar koji
će im priznanja uručiti na svečanoj skupštini koja će se održati
20. travanja.
Za najtežih dana Domovinskoga rata, u doba potpune opsade grada
ostavljena na meti agresoru s kopna, mora i zraka, Bilosnić je
ostao među njegovim zidinama pokrećući Samostalni vod umjetnika.
U katakombama skloništa pod svijećama i bukom granata sa svojim
zadarskim kolegama recitirao je poeziju, organizirao koncerte,
kazališne predstave, likovne izložbe. Samostalni vod
umjetnika – Zadar pod njegovim je vodstvom objavio već
početkom 1992. godine prvu ratnu monografiju – Zadar
Destruction: anno domini 1991.O dvadesetoj obljetnici
Samostalnog voda, 2012. godine, Bilosnić je objavio i uredio
spomen-monografiju Samostalni vod umjetnika Zadar –
dokumenti. O ratnom stradanju Zadra 1991. godine Bilosnić je
napisao i 2008. godine objavio roman Listopad. S obzirom
da je roman ispisan u mitsko-simboličkim pismom, književna
kritika ga je situirala kao jedinstveni primjer hrvatske ratne
proze.
O laureatu za Nagradu za životno djelo među ostalim stoji:
Tomislav Marijan Bilosnić u posljednjih pedeset godina svojom je
radnom predanošću ali i humanističkom otvorenošću slobodi misli i
umjetničkoga djelovanja na hrvatskoj kulturnoj sceni postao
simbolična slika grada Zadra i Zadarske županije, poznat na
nacionalnoj i svjetskoj umjetničkoj sceni. Tomislav Marijan
Bilosnić književnik je koji dosada bilježi više od sto i dvadeset
knjižnih izdanja i gotovo osamdeset samostalnih likovnih
izložaba. Za mnoge od ovih pjesničkih knjiga Bilosnić je ovjenčan
nacionalnim i inozemnim nagradama, za zbirku Molitve
ovjenčan najprestižnijom nacionalnom pjesničkom nagradom “Tin
Ujević” ili pak međunarodnom nagradom “Vlado Puljić” za pjesničku
knjigu Afrika. I njegove najnovije pjesničke zbirke
Odisej i Vrt, također su ovjenčane književnim
nagradama, Odisej je dobio nagradu “fra Martin Nedić” a
zbirka Vrt nagradu “Neretvanska maslina”. Nagradu
Pasionske baštine Bilosnić je dobio za svoj Križni put,
koji je izveden na Prvom hodočašću hrvatskih studenata u Mariji
Bistrici, kao i prvu nagradu “Stjepan Kranjčić” na Susretima
hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva. Za roman
Listopad, koji tematizira opsadu Zadra 1991. godine,
nagrađen je Nagradom Dubravko Horvatić. Četiri godine za
redom Bilosnić je dobio prvu nagradu za hrvatski književni
putopis čiji je pokrovitelj Ministarstvo kulture RH.
Ipak, pjesnička zbirka Tigar autoru je donijela izniman
književni uspjeh. Osim što je za nju ovjenačan književnim
nagradama (npr. Crvena ruža Elbasana, u Albaniji, ili
Ilinden, u Makedoniji), ona je prevedena i objavljena na
četrnaest stranih jezika – engleski, njemački, talijanski,
španjolski, slovenski, rumunjski, mađarski, makedonski, albanski,
portugalski, bugarski, pa čak kao raritet u hrvatskoj
književnosti Tigar je objavljen i na romskom jeziku.
Zasigurno su samom autoru najdragocjenija dva izdanja – američko
izdanje The Tiger is the World koju je izdavač Xenos
Books (New Mexico, SAD) objavio u ljeto 2012. godine te
španjolsko izdanje El tigre, objavljeno za cjelokupno
španjolsko govorno područje u Salamnci 2015. godine. Američko
izdanje Bilosnićeva Tigra pokriva cjelokupno englesko
govorno područje pa je u tom pogledu Bilosnić postigao na
nacionalnoj razini najviše inozemno priznanje za književnost i
pjesništvo, a u jesen iste godine uvaženi američki književni
znanstvenik John Taylor Bilosnićevu je zbirku uvrstio među
dvadeset pjesničkih naslova koje preporuča u SAD-u. Također, esej
o Bilosnićevu pjesništvu dr Jonh Taylor uvrstio je u svoju knjigu
A Little Tour trough Europaen Poetry (Mali pregled
europske književnosti), u kojoj je Bilosnić jedini zastupljeni
autor iz cijele Hrvatske te time i reprezentacije vlastite
nacionalne književnosti. Tijekom 2015. godine Bilosnićev je
Tigar objavljen na španjolskom jeziku i to na čileanskim
književnim portalima. Cjelokupni prepjev na španjolski jezik
objavljen je u zasebnom izdanju El tigre, u prijevodu
Željke Lovrenčić. Za ovu je knjigu predgovor napisao uvaženi
šapnjolski pjesnik i sveučilišni profesor Alfredo Perez Alencart,
istaknuvši kako je Bilosnićevo pjesništvo otkriće i događaj u
suvremenoj europskoj poetskoj produkciji. Iste godine
Tigar je preveden i u Rumunjskoj. “Kažem tigar i pojavi
se Tomislav. To je sloboda. Poezija također. Poezija nalik mekome
snijegu, nalik Tigru rođenome u Ulici Zadarskog mira u hrvatskome
gradu Zadru… Da bi se to moglo dogoditi, treba se ukotviti u
maštu, preobraziti se, vjerovati samome sebi i obznaniti kao što
to čini Veliki pjesnik koji se preziva Bilosnić”
– piše akademik Alfredo Pérez Alencart o Bilosniću.
Za fotografiju Bilosnić je nagrađen međunarodnom Zlatnom
plaketom, kao što je dobio i međunarodnu Zlatnu plaketu za
slikarstvo.
U svemu Tomislav Marijan Bilosnić suvremeni je hrvatski homo
universalis. Upravo na tragu svojih renesansnih svestranih
prethodnika, on na isti renesansni i vitalistički način tretira
vlastiti prostor. Stoga gotovo da nema književnoga ostvarenja u
kojem Bilosnić ne evocira Zadarsku županiju, njenu povijest i
sadašnjost, kulturno bogatstvo i mediteranski civilizacijski duh.
Za ovoga umjetnika Zadarska županija, poglavito Ravni kotari i
Bukovica je uistinu locus amoenus, sanjani i žuđeni
prostor umjetničkog utočišta. Postmoderna opsjednutost
poviješću u Bilosniću je pronašla vjerodostojna predstavnika.
Umjetnik i Zadarska županija nakon pola stoljeća u potpunom su
identitetskom simbiotičkom jedinstvu, stoga se Bilosnića s
pravom naziva Zoranićem suvremenoga doba. Nagrada Zadarske
županije za životno djelo čini se kao prirodno priznanje
umjetniku koji je temeljni nositelj kulturno-identitetske slike
Županije i Ravnih kotara u posljednjih pet desetljeća.
