
Desnica je bio obilježen Splitom jer je u njemu proveo svoje najvažnije formativne godine
Pedeseta godišnjica smrti književnika Vladana Desnice
(1905.-1967.) obilježena je u petak u Splitu okruglim stolom na
kojem je istaknuto kako je on najvažniji dio života koji ga
oblikovao kao književnika proveo u tom gradu.
(1905.-1967.) obilježena je u petak u Splitu okruglim stolom na
kojem je istaknuto kako je on najvažniji dio života koji ga
oblikovao kao književnika proveo u tom gradu.
Na okruglom su stolu predstavljeni i zbornici radova “Split i
Vladan Desnica 1918.-1945.” i “Split i Vladan Desnica
1918.-1945.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike” u
kojima su na 900 stranica objavljeni radovi s Desničinih susreta
održanih u Splitu 2014. i 2015. godine u kojima su analizirani
umjetnički dosezi i slojevit identitet tog pisca budući da mu je,
kako je rečeno, otac bio Srbin, a majka Hrvatica.
Vladan Desnica 1918.-1945.” i “Split i Vladan Desnica
1918.-1945.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike” u
kojima su na 900 stranica objavljeni radovi s Desničinih susreta
održanih u Splitu 2014. i 2015. godine u kojima su analizirani
umjetnički dosezi i slojevit identitet tog pisca budući da mu je,
kako je rečeno, otac bio Srbin, a majka Hrvatica.
Profesor Tonči Šitin istaknuo je kako je Desnica obilježen
Splitom jer je u njemu proveo svoje najvažnije formativne godine.
Splitom jer je u njemu proveo svoje najvažnije formativne godine.
“Split je bio ključan u Desničinom razvoju, Split je njegova
najznačajnija lirska inspiracija”, dodao je Šitin.
najznačajnija lirska inspiracija”, dodao je Šitin.
Po njegovim riječima, gotovo je nepoznato da je – dok je živio u
Splitu – radio kao pravnik na sudu, a ta je činjenica imala
presudan utjecaj na njegovo pjesništvo.
Splitu – radio kao pravnik na sudu, a ta je činjenica imala
presudan utjecaj na njegovo pjesništvo.
“Desnica je posao pravnika radio savjesno i inzistirao je na
točnosti i preciznosti pravnih formulacija, ali i u pisanju
pjesama on je bio takav. Desničina pravna detaljnost vidljiva je
i u njegovoj literaturi”, istaknuo je Šitin, dodajući da u
Desničinoj literaturi “nema impresija, sve je promišljeno i svaka
njegova pjesma je dotjerana do kraja”.
točnosti i preciznosti pravnih formulacija, ali i u pisanju
pjesama on je bio takav. Desničina pravna detaljnost vidljiva je
i u njegovoj literaturi”, istaknuo je Šitin, dodajući da u
Desničinoj literaturi “nema impresija, sve je promišljeno i svaka
njegova pjesma je dotjerana do kraja”.
Podsjetio je kako su u razdoblju između dva svjetska rata, dok je
Desnica živio u Splitu, “jugoslavenske snage” u tom gradu bile
prejake, ali on uopće nije prijateljevao s političarima, nego s
pjesnicima.
Desnica živio u Splitu, “jugoslavenske snage” u tom gradu bile
prejake, ali on uopće nije prijateljevao s političarima, nego s
pjesnicima.
“Desnice nema na političkim skupovima, nije bio glasnogovornik
nijedne stranke i, pročavajući ga, nisam našao čiji je on bio
pristaša”, istaknuo je Šitin i dodao da je Desnica živeći u
Splitu bio diskretan i zatvoren.
nijedne stranke i, pročavajući ga, nisam našao čiji je on bio
pristaša”, istaknuo je Šitin i dodao da je Desnica živeći u
Splitu bio diskretan i zatvoren.
“Desnica je bio čovjek golemih interesa, a, između ostalog,
prevodio je talijanske literarne majstore”, rekao je.
prevodio je talijanske literarne majstore”, rekao je.
Profesor Drago Roksandić istaknuo je kako je Desnica bio “jedan
od najobrazovanijih pisaca svojeg doba i s hrvatske i sa srpske
strane”.
od najobrazovanijih pisaca svojeg doba i s hrvatske i sa srpske
strane”.
Spomenuvši, kako se izrazio, nacionalne identifikacije, rekao je
kako se Desnica “uvijek s nelagodom suočavao s pitanjem koje je
za njega i intimno bilo teško prihvatljivo”. “Desnica je
bio kapilarno vezan za splitski urbani dio, a u Hrvatskoj je
manjkavo bavljenje dosezima urbane kulture”, istaknuo je
Roksandić.
kako se Desnica “uvijek s nelagodom suočavao s pitanjem koje je
za njega i intimno bilo teško prihvatljivo”. “Desnica je
bio kapilarno vezan za splitski urbani dio, a u Hrvatskoj je
manjkavo bavljenje dosezima urbane kulture”, istaknuo je
Roksandić.
Profesor Aleksandar Jakir rekao je kako je Vladan Desnica “jedno
od velikih imena hrvatske književnosti” te da u slojevitim
identitetima, kakav je njegov, ne treba upadati u zamku
pojednostavljivanja. “Etnocentrični pristupi koji
pokušavaju Desnicu svesti na neku nacionalnu matricu
predstavljaju promašaj”, ocijenio je Jakir.
od velikih imena hrvatske književnosti” te da u slojevitim
identitetima, kakav je njegov, ne treba upadati u zamku
pojednostavljivanja. “Etnocentrični pristupi koji
pokušavaju Desnicu svesti na neku nacionalnu matricu
predstavljaju promašaj”, ocijenio je Jakir.
Profesor Petar Krolo rekao je među ostalim u vezi s okolnostima u
kojima je Desnica živio u Splitu kako je u to vrijeme ‘postojala
i Orujna’.
kojima je Desnica živio u Splitu kako je u to vrijeme ‘postojala
i Orujna’.
Na okruglom stolu istaknuto je kako bi jednoj ulici u Splitu
trebalo dati ime Vladana Desnice.
trebalo dati ime Vladana Desnice.
Desnica je autor zbirki pripovjedaka “Olupine na suncu”,
“Proljeće u Badrovcu”, “Tu odmah pored nas” i “Fratar sa zelenom
bradom”, a najvažnije mu je djelo roman “Proljeća Ivana Galeba”.
“Proljeće u Badrovcu”, “Tu odmah pored nas” i “Fratar sa zelenom
bradom”, a najvažnije mu je djelo roman “Proljeća Ivana Galeba”.



