U suradnji s Gradom Pagom, Arheološki muzej Zadar je u periodu od 6. prosinca do danas proveo arheološka istraživanja na području akropole Starog grada Paga. Sada se može ustanoviti granicu prostiranja srednjovjekovne nekropole!
Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Hrvoje Manenica – viši
kustos, a sudjelovali su još i dokumentarist A. M. Zadar Robert
Maršić i studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Istraživanja su se odvijala na dvije odvojene lokacije u dvije
kampanje. U prvoj kampanji istražen je dio platoa jugozapadno od
napuštenog samostanskog sklopa gdje su pronađeni zidovi i
temeljna stopa veće građevine iz srednjeg vijeka. Uz same zidove
pronađeno je dio popločanja koje je vjerojatno pripadalo
navedenoj građevini. Pokretni arheološki nalazi uglavnom su
keramički, odnosno ostatci krovnog crijepa, grube kuhinjske
keramike i glaziranog stolnog posuđa iz 15. i 16. Stoljeća.
Osim toga pronađeni su srednjovjekovne podne tegule koje su
vjerojatno služile kao dio podnice. U nastavku istraživanja iste
lokacije otkriven je kameni vijenac ranijeg bunara koji je
naknadno bio zasut i prekriven žbukom. Uklanjanjem žbuke
pronađeni su ostatci grube i fine glazirane keramike iz 14.-15.
stoljeća i jedna željezna pojasna kopča. Osim ovih nalaza u
bunaru su se nalazile fragmentirane kosti životinja i morskih
školjaka, što sugerira da je nakon upotrebe bunar služio kao
otpadna jama. S obzirom na sastav tla, odnosno glinu, istraživano
područje se uslijed oborina napunilo vodom te se moralo
privremeno odustati od daljnjeg istraživanja koje će se nastaviti
u ljetnim mjesecima.
U drugoj kampanji istraživanja koja je započela u veljači 2017.
napravljeno je sondažno istraživanje u jednoj od prostorija
napuštenog samostana (radnog naziva prostorija “C”). Otkriveni su
ostatci groblja koje se prostiralo oko crkve sv. Marije.
Ustanovljeno je da se sadašnje zdanje samostana proširilo preko
ranijeg groblja koje se ovdje prostiralo. Za izgradnju samostana
navodi se vrijeme od 1584. do 1589., no za sada nije jasno o
kojim se okvirima zdanja radi, budući su na ostatcima samostana
vidljive mnoge faze dogradnji i pregradnji. U sondi je
zabilježeno ukupno osam grobova iz različitog perioda, a tri
grobnice su zidane suhozidnom tehnikom s upotrebom gline.
Slojeviti način zidanja i više pokojnika u jednom grobu (do 12)
pokazuje korištenje grobnica dulji vremenski period. Osim
fragmentirane grube keramike, do sada je pronađen srebrni par
naušnica s pozlatom. Radi se o naušnicama kakve su poznate na
našem području, a koriste se u vremenu od 12. – 15. stoljeća.
Naušnice imaju tri zadebljanja ukrašena granulama, a nakon
konzervacije u Arheološkom muzeju Zadar moći će se detaljnije
analizirati.
S obzirom na konfiguraciju terena i sastav tla na akropoli Starog
grada Paga s ovim istraživanjima i ranijim koje je provodio
Arheološki muzej Zadar, moguće je ustanoviti granicu prostiranja
srednjovjekovne nekropole. Područje koje zauzima nekropola nalazi
se na dijelu gdje je pjeskovita zemlja crveno-smeđe boje s
kamenom živcem (pješčenjak), dok na dijelu gdje je sastav tla
glina nisu zabilježeni grobovi.
U vremenu trajanja arheoloških istraživanja snimljen je i
dokumentiran veći dio područja Starog grada Paga, što će
poslužiti za idejnu rekonstrukciju i kao podloga za daljnja
arheološka istraživanja određenih dijelova napuštenog
srednjovjekovnog grada Paga.
