Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će, u petak 10. ožujka, izvesti La Sylphide, jedan od najstarijih sačuvanih romantičnih "bijelih" baleta
Koreografiju velikog danskog koreografa Augusta
Bourneonvillea na splitsku scenu prenosi danska koreografkinja
Karina Elver, uloge su povjerene solistima i ansamblu splitskog
Baleta, a glazbu Hermana Severina Løvenskiolda izvodi Orkestar
HNK Split pod ravnanjem maestra Harija Zlodre.
U ulozi La Sylphide, zračnog duha zaljubljenog u škotskog seljaka
Jamesa, na premijeri će nastupiti Hazuki Tanase dok će ulogu
Jamesa tumačiti Artjom Žusov. U predstojećim će se izvedbama u
tim ulogama izmjenjivati još i Irina Čaban Bilandžić, Eva
Karpilovska i Katerina Kuznjecova kao La Sylphide, te Ivan Boiko
i Aaaron Kok u ulozi Jamesa.
Fantastična čarobna priča o nemogućoj ljubavi škotskog seljaka i
šumske vile prema originalnoj koreografiji najpoznatiji je balet
Augusta Bourneonvillea (1805-1879). Znameniti
plesač, koreograf i baletni majstor svojim je bogatim opusom od
preko 50 baleta ustanovio tzv. danski baletni stil temeljen na
bravuroznom plesu i izražajnoj mimici. Bournonvilleovo djelo
danas predstavlja važnu poveznicu s ranijim tradicijama. U svojim
se baletima odupirao brojnim pretjerivanjima tipičnim za balete
iz vremena romantizma.
Značajna je egalitarnost njegovih koreografija u kojima su
ravnopravno naglašene ženske i muške uloge u vremenima kada je
europski balet prvenstveno isticao balerine. I dok su brojni
njegovi suvremenici istraživali krajnosti ljudskih emocija
Bournonville je, koristeći zanosni rad nogu i tečne fraze u
svojim djelima, ljudsku narav portretirao uravnoteženo.
Njegova škola svoje korijene vuče iz francuske klasične baletne
tradicije a karakterizira je, između ostaloga, brzi rad
nogu koji je u kontrastu s gracioznošću ruku i torza. U plesu ne
smije biti vidljivog napora, pa se čak i najveći, najdramatičniji
koraci moraju izvoditi nenaglašeno, za razliku od velike,
dramatične geste koju je tražio Petipa.Brojni njegovi baleti
ostali su na repertoaru Kraljevskog danskog baleta duže od
stoljeća, no njegovi su baleti postali poznati van Danske
tek nakon Drugog svjetskog rata.
Nakon 1950. Kraljevski danski balet je otišao na nekoliko velikih
i važnih međunarodnih turneja na kojima su izvodili njegove
balete, te tako upoznali svijet s njegovim djelom. Od tada su
Bournonvilleovi baleti na programu brojnih baletnih kuća
širom svijeta.
