Tako će se uskoro u parku Indro Montanelli ispred milanske zvjezdarnice u samome središtu grada konačno podići spomeniku Ruđeru Boškoviću
Hrvati u Italiji raduju su što će 13. veljače ove godine
ispred milanske zvjezdarnice biti otkriven spomenik hrvatskome
velikanu i jednom od posljednjih “univerzalnih umova” europske
tradicije Josipu Ruđeru Boškoviću, rad drugoga glasovitog Hrvata
Ivana Meštrovića, izjavila je u petak predsjednica Hrvatske
zajednice u Milanu Snježana Hefti.
Riječ je o događaju “par excellence” za Hrvate u Italiji, a i za
cijelu Hrvatsku jer će se ponovno Europu podsjetiti na
hrvatsku kulturu i znanost, posvjedočili su okupljeni
na konferenciji za novinare u
zagrebačkome gradskom poglavarstvu, koji su suglasni i
u tomu da je to i dugoočekivani pozitivan ishod nastojanja
obilježena brojnim preprekama.
Uz gospođu Hefti, zadovoljstvo tom činjenicom izrazili su i
pomoćnica ministrice kulture Ivana Hraste Sočo, zagrebački
gradonačelnik Milan Bandić, povjesničar književnosti i član
stranke “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti” Slobodan
Prosperov Novak te Rumjana i Mate Meštrović, snaha i sin Ivana
Meštrovića.
U parku Indro Montanelli ispred milanske zvjezdarnice
“susret” dvojice hrvatskih velikana
Tako će se uskoro u parku Indro Montanelli ispred milanske
zvjezdarnice u samome središtu grada konačno “susresti” dvojica
hrvatskih velikana – matematičar, astronom, geodet,
fizičar i filozof Josip Ruđer Bošković i kipar Ivan
Meštrović.
Novinare je zanimalo i o kojemu se točno “spomeniku radi”, a na
to pitanje odgovorila je Rumjana Meštrović. Objasnila je da je
riječ o “drugome odljevu originalnoga Meštrovićeva spomenika
Ruđeru Boškoviću koji je u vlasništvu obitelji Meštrović”.
Podsjetila je kako je prvi odljev Meštrovićeva spomenika Ruđeru
Boškoviću nastao 1929. godine i nalazi se u Zagrebu u Institutu
Ruđera Bošković. Meštrović se nije osvrnula na prijepore vezane
uz drugi odljev toga spomenika, nego je istaknula kako je
1986. obitelj Meštrović, kada se dogovarala antologijska
Meštrovićeva izložba u Milanu, potaknula da se u Milanu postavi
taj Meštrovićev spomenik.
Naime, drugi odljev spomenika napravljen je početkom
devedesetih prošloga stoljeća na inicijativu kipareve kćeri
Marice Meštrović s namjerom da se postavi u Milanu, gradu u
kojem je Ruđer Bošković umro 13. veljače 1787. Ali, dio
Meštrovićevih nasljednika nije se slagao s tom odlukom,
smatrajući da se time krši kipareva volja i darovnica te se
odljev “našao” u skladištu u blizini zagrebačke zračne luke.
Odljev je u međuvremenu restauriran te su ga Mate i Rujana
Meštrović darovali, ne tražeći nikakvu naknadu, a grad Zagreb
obnovio je 2011. inicijativu za postavljanje spomenika.
Snježana Hefti spomenula je pak da su se, među ostalima,
postavljanju spomenika protivili i esuli (talijanski izgnanik,
prognanik -stanovnici Istre, Kvarnera i Slovenskoga primorja
talijanske narodnosti koji su nakon kapitulacije Italije i
potpisa Pariškoga mirovnog sporazuma 1947. i Londonskoga
sporazuma odselili u Italiju), te ponovila kako će se uskoro ipak
ostvariti i ta želja talijanskih Hrvata čije su ostvarenje tako
dugo čekali.
Dan Feste Sv. Vlaha – prigoda da se i Dubrovčani ‘sjete’
Boškovića
Za Slobodana Proserova Novaka, “lijepa je koincidencija što se
konferencija za novinare u Zagrebu održava upravo na Festu sv.
Vlaha”. Nada se kako bi to, rekao je, “moglo potaknuti i
Dubrovčane, koji te istina nerado čine, da i oni u Gradu postave
Boškoviću spomenik”. Prosperov Novak podsjetio je sa su u
Dubrovniku postavljeni spoemnici samo dvojici hrvatskih velikana
– Dubrovčana – Ivanu Gunduliću i Marinu Držiću.
Zagrebački gradonačelnik također se nada da će Dubrovčani to
učiniti jer, dodao je, “ako to oni ne učine mi ćemo u Zagrebu
postaviti dva spomenika Boškoviću”.
Bandić je zadovoljan što je projekt priveden kraju, zahvalio je
svima koji su na tomu radili, posebice obitelji Meštrović, a i
milanskome gradonačelniku koji, dodao je, pripada
talijanskoj ljevici, i zahvaljujući njemu je za spomenik dobivena
tako vrijedna lokacija koja, kako su mu rekli, odgovara
zagrebačkome Zrinjevcu. Gradonačelnik Bandić se pak najviše
zahvalio onima “koji nisu željeli da se
spomenik postavi”.
“Ako u međuvermenu bude primjedaba smatrajte da će to biti od
onih koji nisu sudjelovali u realizaciji ovoga projekta. Tako je
to uvijek u životu, uvijek ‘jambraju’ i imaju primjedbe oni koji
nikada u životu nisu skoro ništa napravili, ali kada netko drugi
nešto napravi uvijek nađu primjedbu”, rekao je Bandić.
Josip Ruđer Bošković radio i živio u Milanu gdje je, među
ostalim, 1764. osnovao Astronomski opservatorij
(Osservatorio astronomico di Brera), a u tome gradu je i
umro te je pokopan u crkvi Sv. Maria Podone.
