Jedan od načina da se očuva tradicijsko graditeljstvo jest starim i napuštenim, tradicijskim kućama dati novu namjenu tako da, osim za stanovanje i rad, mogu poslužiti i u turističke svrhe
Stare tradicijske drvene kuće i kuće od opeke u kontinentalnom dijelu ili kamene kuće na otocima i u dalmatinskom zaleđu samo su dio velikog fundusa kulturne baštine u Hrvatskoj koja je u našim selima opstala unatoč socio-ekonomskim promjenama i ratnom uništavanju, a sada vapi za obnovom.
“Jedan od načina da se očuva tradicijsko graditeljstvo jest starim i napuštenim, tradicijskim kućama dati novu namjenu tako da, osim za stanovanje i rad, mogu poslužiti i u turističke svrhe”, smatraju Vesna Rajković, načelnica Odjela za selektivne oblike turizma i prostornu turističku politiku Ministarstva turizma, i viša stručna savjetnica Manda Horvat.
Zato je Ministarstvo još 2000. pokrenulo Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima. Tim programom nastoji se potaknuti razvoj turističke ponude u ruralnim prostorima, kroz obnovu i prenamjenu tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, oživljavanje tradicijskih obrta, poticanje čuvanja i njegovanja atraktivnih prirodnih lokaliteta i korištenja u turističke svrhe, uz uvažavanje već postojećih vrijednosti i načela održivog razvoja.
Načelnica Rajković navodi kako za taj program iz godine u godinu postoji sve veći interes tako da je do 2007. Ministarstvo turizma sufinanciralo ukupno 361 projekt s 29 milijuna kuna, a samo lanjske godine potpomognuto je 96 projekata sa šest milijuna kuna, većinom u kontinentalnom dijelu i u primorskom zaleđu.
Osim jednokratne potpore, napominje Rajković, Ministarstvo turizma od lani je krenulo i s kreditnom linijom za razvoj seoskog turizam. Potkraj 2007. tako su potpisana prva odobrenja za kredite, dok ih je još desetak u obradi kod poslovnih banaka, ističe.
Među 20-ak realiziranih projekata obnove tradicijskih kuća su i tradicijski tehnički i gospodarski objekti (mlinice, kovačnice, stupe i pilane) pa su tako, među prvima, obnovljene pojedine mlinice u selu Rastoke kod Slunja, te mlinice i drugi objekti na Gackoj što je rezultiralo porastom turističkog prometa na tom turistički nedovoljno razvijenom području.
Pozitivan je primjer razvoja turizma u Parku prirode Lonjsko polje gdje je u obnovu posavskih kuća dosad uloženo najviše novca – 3,5 milijuna kuna.
Za uspješnost obnove tradicijske baštine i njezina korištenja u turizmu izuzetno je važna svijest lokalnog stanovništva o vrijednostima koje posjeduju, ali i podrška države i lokalne vlasti, odnosno županija, ocjenjuju Vesna Rajković i Manda Horvat.
O tome svjedoče primjeri Lonjskog polja i Baranje gdje su vlasnici kuća zahvaljujući poticajnim sredstvima uspješno obnovili kuće i svi objekti su u funkciji turizma. Još jedan od pozitivnih primjera je i “Etno selo Stara Kapela”, koje je donedavno bilo bez stanovnika, a sada se polako vraća u život jer se obnavljaju stambene i gospodarske zgrade za novu turističku namjenu.
