Neznanje

‘Knjiga općeg neznanja’: Je li kit mogao progutati Pinokija?

Knjiga je to koja govori o tome koliko je ljudsko znanje krhko i nedostatno

Sjećate li se Pinokijeve priče? Naravno da se sjećate drvenog lutka kome nos raste uvijek kad laže i njegova tvorca starca Geppetta, koje među ostalim nedaćama zatekne i ta da ih, jednog za drugim, proguta golemi kit. Bajka ne bi bila bajka da nema sretan završetak, u njihovu slučaju da se obojica, poput biblijskoga Jone, spase iz utrobe morske nemani. E, sad!

Pitanje koje slijedi ne tiče se više klasičnog djela dječje književnosti, nego kita: koliko može biti velika stvar koju može progutati plavetni kit, kakav se pojavljuje u svim ilustracijama Collodijeva romana. Je li to nešto veličine vrlo velike gljive, manjeg obiteljskog automobila, grejpfruta, mornara? Ponuđene odgovore, od kojih je samo jedan točan (kažu – grejpfrut), čitateljima nude John Lloyd i John Mitchinson, autori “Knjige općeg neznanja” (u izdanju Naklade Ljevak i u prijevodu Damira Biličića). I ne samo to!

Lloyd&Mitchinson u svojoj knjizi sabiru nekoliko stotina drugih krivih predodžbi, činjenica koje smo olako krivo usvojili. Knjiga je to koja govori o tome koliko je ljudsko znanje krhko i nedostatno i koliko je onaj filozof bio u pravu kad je rekao “Znam da ništa ne znam”.

Među više stotina pitalica dvije su koje se izravno tiču nas Hrvata: jedna će nas razveseliti, a druga rastužiti. Jedno je od pitanja “Odakle je Marko Polo?”, a odgovor – koji ide nama u prilog – “Iz Hrvatske”. Ono u čemu nas je razočarao autorski dvojac jest odgovor o izumu na koji smo mi izuzetno ponosni, a tiče se kemijske olovke, odnosno nalivpera, odnosno Penkale.

Među četiri ponuđena imena izumitelja kemijske olovke navode se Biró, Bich, Quit i Loud, a po njima točan je odgovor Mađar László Biró, koji je s bratom Györgyem 1938. u Mađarskoj zaštitio patent. Nigdje spomena da je Slavoljub Penkala već 1906. u Budimpešti registrirao svoj patent za mehaničku olovku i nalivpero, dakle mnogo prije Biróvih. Nadamo se da je to jedini primjer u knjizi koji se može opovrgnuti, jer u suprotnom bilo bi to neznanje na neznanje.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest