Slika Zadra 19. stoljeća, koju mnogi doživljavaju s nostalgijom i sanjarski, zapravo je mitska, kazao je prof. Travirka, jer je u to vrijeme Zadar bio isključivo administrativni, činovnički i vojni grad
U povodu Dana grada Zadra, jučer je u prostorijama Matice Zadrana održano predavanje uz projekciju ‘Zadar i Zadrani na starim fotografijama’.
Predavač, sveučilišni profesor, kustos, dugogodišnji fotograf, foto kritičar i kolekcionar, dr. sc. Antun Travirka, prije same projekcije, uveo je okupljene u povijesne prilike druge polovice 19. stoljeća, kada se fotografija kao medij prvi put pojavila u Zadru.
Slika Zadra 19. stoljeća, koju mnogi doživljavaju s nostalgijom i sanjarski, zapravo je mitska, kazao je prof. Travirka, jer je u to vrijeme Zadar bio isključivo administrativni, činovnički i vojni grad, te je, izuzev sjajnih građevina iz prošlosti, od kojih na svom mjestu većina stoji i danas, bio uglavnom neugledan i bez autohtone kulture u to vrijeme.
Zadar 19. stoljeća bio je ‘kuferaški’, gotovo tranzicijski grad, jer su se u njemu izmjenjivali činovnici bez vlastite imovine, te je fluktuacija stanovništva bila prilično intenzivna.
U takvim prilikama, razvila se moda fotografiranja, počevši s prvom pojavom fotografije u Zadru 1840-ih godina, koja je narednih desetljeća rezultirala obimnom produkcijom fotografskih produkata, od kojih je u Zadru sakupljen jedan manji dio.
Najranija fotografija snimljena u Zadru bila je dagerotipski portret Pjerine Katurić sa sinom Mihajlom, između 1848. i 1850. godine. i to je jedna, od svega 17 sačuvanih dagerotipija u Hrvatskoj, od kojih su tri u Zadru.
Travirka je posebno ukazao na značaj Dragutina Parčića, koji je snimio prvu fotografiju eksterijera Zadra (Kopnena vrata), te prvu znanstvenu (buha pod mikroskopom) i prvu astronomsku fotografiju (pomrčina sunca) u Hrvatskoj.
Uz mnoge putujuće dagerotipiste i fotografe, u Zadru se pojavio i prvi profesionalni fotograf koji je imao fotografski atelje, a riječ je o Josipu Brčiću. Osim njega, važno mjesto u opusu zadarske fotografije 19. stoljeća zauzimaju snimke iz ateljea Tommasa Burata (Toma Buratović), koji je bio najproduktivniji fotograf u Zadru u drugoj polovici 19. stoljeća.
Osim snimaka profesionalnih fotografa, za povijest zadarske fotografije iznimno su važna i djela fotografa amatera, koji su svojim snimcima dočarali stvarni život Zadra i zadarske okolice na izmaku 19. i početkom 20. stoljeća.
Fotografija 19. stoljeća relativno se kasno počela proučavati u Hrvatskoj, tek 60-ih godina prošlog stoljeća, a za uzlet takvog znastvenog rada zaslužna je i izložba starih fotografija Zadra, koju su 70-ih godina organizirale Sofija Petricioli i Nada Grčević, istaknuo je prof. Travirka.
