Na susretima su nastupili i pjesnici iz Hrvatske, Tomislav Marijan Bilosnić, ovogodišnji dobitnik nagrade za poeziju Tin Ujević, Ernest Fišer, Nenad Piskač, Igor Šipić, Nevenka Nekić, Dražen Radman, Stanko Majdak, Enerika Bijač i Stjepan Šulek
U mađarskom mjestu Koljnof u kojem žive gradišćanski Hrvati, u vremenu od 5. do 8. studenoga, održani su Prvi Koljnofski književni susreti 2009. godine na kojemu su sudjelovali književnici iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Slovačke i Srbije.
Ujedno, ovo je bio i prvi organizirani susret članova DHK s gradišćanskim piscima. Selektori gostujućih ekipa bili su književnik i veleposlanik Đuro Vidmarović (Hrvatska), akademik Nikola Benčić ( Austrija i Slovačka), te Stjepan Blažetin (Mađarska i Srbija). Domaćin i organizator susreta bio je dr. Franjo Pajrić, predsjednik «Hrvata», manjinske Udruge gradišćasnskih Hrvata u Koljnofu, te Ferenc Grubić, načelnik općine Koljnof, inače zbratimljene s općinom Bibinje.
Kao cilj ovih Prvih književnih susreta u Koljnofu, koji bi trebali postati tradicionalni, istaknuti su zajednički nastupi na književnim tribinama, ali i u zbornicima i časopisima, međusobno upoznavanje i druženje hrvatskih književnika iz Republike Hrvatske s hrvatskim književnicima iz Mađarske, Austrije, Slovačke i Srbije.
Na susretima su nastupili književnici iz Mađarske Lajoš Škrapić, Timea Horvat, Martin Jordanić i Šandor Horvat; pjesnici iz Austrije Jurica Černar, Peter Tyran, Doroteja Lipković Zeishmann i Robert Hajszan; te pjesnici iz Hrvatske, Tomislav Marijan Bilosnić, ovogodišnji dobitnik nagrade za poeziju Tin Ujević, Ernest Fišer, Nenad Piskač, Igor Šipić, Nevenka Nekić, Dražen Radman, Stanko Majdak, Enerika Bijač i Stjepan Šulek, tako da su bili zastupljeni autori standardnog književnog jezika, kao i autori koji pišu na čakavskom i kajkavskom dijalektu. Hrvatskoj delegaciji priključio se i Zoran Bošković, vlasnik nakladničke kuće ‘Bošković’ iz Splita, koji je izdavač knjiga Đure Vidmarovića, ‘Teme o Hrvatima u Mađarskoj’, te knjige ‘Hrvatsko rasuće’, s temama iz hrvatske dijaspore, koja je ovom prigodom i promovirana u Koljnofu.
Vidmarović je održao i predavanje na temu ‘Hrvatski kulturni prostor i dijaspora’, dok je predavanje akademika Nikole Benčića na temu ‘Gradišćanski Hrvati kao čuvari krvatskog jezika i baštine’ pročitano, zbog spriječenosti akademika Benčića da i osobno sudjeluje na ovome skupu.
Višednevni program i nastup hrvatskih pjesnika odvijao se u motelu ‘Levanda’, Domu kulture, i osnovnoj školu u Koljnofu, te Hrvatskim samoupravama u Petrovu selu, Vedešinu, Umoku, Filežu i Undu, dok su gosti posjetili i Šopron, Prisiku, Hrvatski Židan, Kiseg i neka druga mjesta gdje žive gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Austriji.
Delagacija hrvatskih književnika sa svojim gradišćanskim kolegama i domaćinima posjetila je i grobove narodnog učitelja i preporoditelja Mihovila Nakovića, hrvatskog svećenika i književnika Ferdinanda Sinkovića, te hrvatskog svećenika i kajkavskog pjesnika Pavla Horvata. Na kraju, književnici su sudjelovali i na svetoj misi u Crkvi sv. Martina u Undu, koju je predvodio omiljeni gradišćanski svećenik, don Štefan Dumović, kao što su posjetili i Dumovićevu rodnu kuću u Prisiki, koja je pretvorena u prvi sakralni muzej u Gradišću. Hrvatske književinike u Gradišću primili su načalnici općina i hrvatskih samouprava u Koljnofu, Petrovom selu, Umoku, Šopronu i Kisegu, dok im je domaćin dr. Franjo Pajrić bio stalni voditelj i pratnja u obilasku hrvatskih znamenitosti u Gradišću.
