Knjigu Šimuna Šite Ćorića "Sveti Jeronim - Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac - Životopis i drama" objavili su u sklopu obilježavanja 1600. obljetnice smrti svetoga Jeronima mostarski nakladnik Fram-Ziral i Glas koncila iz Zagreba.

Recenzent knjige Dragutin Komadina ističe kako ovaj životopis svetoga Jeronima funkcionira kao iznimno koristan materijal prepun zanimljivih podataka.

Knjiga, smatra Komadina, na vrlo iscrpan način upoznaje sve one koji se budu upustili u pustolovinu scenskoga uprizorenja drame, o vremenu i kontekstu u kojem je sveti Jeronim živio i s kakvim je sve izazovima bio suočen.

Naglasio je kako u knjizi nije donesen tek portret jednoga kršćanskog sveca, nego i portret vremena u kojem je živio i stvarao.

Autor knjige Šimun Šito Ćorić naglašava da je i životopis i dramu ciljano pasao s didaktičko-informativnom nakanom te s činjenicama i porukama te svjetske ličnosti rođene na hrvatskom tlu.

U svojoj svestranosti sv. Jeronim također ukazuje na postojanje nadnaravne stvarnosti, koja čovjeku i danas može pokazati plodan put u djelovanju i bitno ga osnažiti u suočavanju sa životnim teškoćama.

Kršćanski svetac sv. Jeronim rođen je u Stridonu na granici između rimskih provincija Dalmacije i Panonije oko 347., a preminuo je u Betlehemu 420.godine. Ne zna se točno gdje se nalazio antički Stridon pa se mnoga mjesta međusobno nadmeću za mjesto Jeronimova rođenja. Među njima su područje oko Trsata, kniskoga sela Strumice, Štrigove, Grahovskoga polja te utvrde Stržanj kod izvora rijeke Šuice na duvanjskom području.

Postao je jedan od velikana kršćanske kulture te europske i svjetske civilizacije. Stvorio je golemi teološki i književni opus, a najglasovitiji je po svom prijevodu Vulgate, prijevodu Biblije s izvornih tekstova na latinski jezik. Prema njoj se kroz svu povijest učilo i živjelo te se s nje prevodilo Sveto pismo na sve narodne jezike.

U starijoj hrvatskoj kulturnoj tradiciji, ističu nakladnici, Jeronim je smatran Dalmatincem i Hrvatom te jednim od najvažnijih svjetskih ljudi koji su ikad rođeni na hrvatskom povijesnom tlu.

Još se kod franačkog biskupa Hrabana Maura (780.-856.) u djelu "De inventione linguarum" iščitava da je sveti Jeronim u 4. stoljeću sačuvao i svojim autoritetom proširio glagoljicu, što je bio i ostao jak argument za tvrdnju o autohtonom i neprekinutom kontinuitetu Hrvata na svom današnjem prostoru, odnosno istovjetnosti ilirskog (delmatskog) i hrvatskog naroda, jezika i pisma.

Hrvatski književnik fra Šimun Šito Ćorić rođen je u Paoči kraj Međugorja 1949. Sveučilišni je nastavnik psihologije na Sveučilištu u Mostaru i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a predavao je i na sveučilištima u Zadru i Osijeku. Od 1994.-2005. obnašao je dužnost predsjednika, a poslije i glasnogovornika Hrvatskog svjetskog kongresa. Autor je brojnih književnih i psiholoških knjiga, među kojima i romana "Izgleda, drugoga puta nije bilo".